Ako osećate napetost i nervozu zbog nečega što treba da se desi ili ako ste jednostavno "na tri ćoška", može biti da je to zbog nečega što ste pojeli. Ili što, možda, niste pojeli...

Hrana utiče na nivoe stresa: ako primenjujete određenu dijetu, to jest ako ste pod nekim režimom ishrane, možete lakše da se izborite sa mnogim izazovima koji će iskrsnuti u svakodnevnom životu. Po istom principu hrana može da proizvede i suprotan efekat: određeni režim ishrane vas može ostaviti lišene svake odbrane od stresa i od različitih spoljašnjih faktora koji mogu da utiču na vaše zdravlje i raspoloženje. Sudeći prema studiji sprovedenoj u martu 2008. godine, žene sa povišenim nivoom kortizola (hormona stresa) sklonije su slatkišima, visoko kaloričnoj hrani, dok retko na svom meniju imaju sveže meso, ribu i povrće. Ispitivanje koje je sprovelo britansko udruženje Food & Mood Project 2001. godine, pokazalo je da ljudi koji konzumiraju više šećera, kofeina, alkohola, slatkiša i nikotina osećaju intenzivnije i češće stres od onih koji jedu više povrća, voća i ribu.

Međutim, kontrola stresa nije direktno vezana samo za to šta jedete, već i koliko i kada jedete. Autor knjige Good Calories, Bad Calories: Challenging the Conventional Wisdom on Diet, Weight Control and Disease, Geri Tjub tvrdi da, ukoliko smanjite unos kalorija, možete da osećate zamor, iscrpljenost, iritabilnost i depresiju. Nutricionisti preporučuju nekoliko obroka dnevno na svakih nekoliko sati. U svakodnevnu ishranu treba uključiti namirnice bogate proteinima, vitaminom B, antioksidansima, kalcijumom i drugim borcima protiv stresa.

Kako biste se lakše snašli u svetu izobilja, pred vama je lista namirnica kojima na najbolji način možete da se borite protiv stresa.

PageBreak

Hrana protiv stresa

Bobičasto voće: Antioksidansi u borovnicama i malinama mogu da spreče oksidativni stres koji je povezan sa hroničnim bolestima i starenjem. Bobičasto voće će zadovoljiti i vašu potrebu za slatkišima, a bez griže savesti ili nagomilavanja nepotrebnih masti.

Mlečni proizvodi: Kalcijum i magnezijum koji se nalaze u siru i jogurtu mogu da budu vrlo umirujući zato što ova dva minerala pomažu opuštanje mišića. Masnoća iz mlečnih proizvoda će vas zasititi tako da i male količine sira ili jogurta zadovoljavaju glad, naročito onu kojoj je stres okidač.

Citrusi: Grejpfrut i pomorandža sadrže izuzetno visok procenat vitamina C, koji je bitna komponenta u proizvodnji adrenalina. Prema rezultatima istraživanja Džeka Kalema, autora knjige The Food - Mood Solution, nedostatak vitamina C može da dovede do pojave zamora i iritabilnosti.

Začini: Origano je na samom vrhu začina koji obiluje antioksidansima. Tu su i ruzmarin, majčina dušica i mirođija. Kod začina je sjajno i to što dok jela koja spremate obogaćujete divnim aromama i ukusima začina, istovremeno možete da smanjite upotrebu soli.

Teletina: Proteini u crvenom mesu stabilizuju nivo šećera u krvi i pomažu vam da ostanete emotivno uravnoteženi. Triptofani koji se nalaze u proteinima mesa su jedan od razloga zbog kojih vam ova namirnica pomaže da ostanete opušteni u stresnim situacijama. Proteini vam daju energiju koja vam je neophodna da razrešite čitav niz izazova i, što je najvažnije, da ostanete mirni u različitim situacijama. Teletina je najbolji izvor B vitamina, posebno vitamina B6 i B12.

Nori alge: Sušene alge su najbolji izvor joda koji možete da nađete. Jod je neophodan za dobro funkcionisanje tiroidne žlezde i hormona koje ona proizvodi, a koji prirodno dižu raspoloženje. Riba i alge su odlična kombinacija u borbi protiv stresa.

Školjke: Rakovi i morski plodovi su namirnice sa niskom kaloričnom vrednošću i procentom zasićenih masti. Bogatog i punog ukusa, odličan su izvor proteina, vitamina B12 i B6, selena i cinka koji ubrzavaju metabolizam proteina. Cink, magnezijum i kalcijum pomažu antioksidansima da slobodne radikale drže podalje od vašeg organizma.

Spanać: Obiluje gvožđem dok jedna šolja spanaća zadovoljava 40 odsto naših dnevnih potreba za magnezijumom koji snižava nivo stresa. Nedostatak magnezijuma može da izazove migrene, hroničan umor i nervozu.

Ćuretina: Kao i teletina, ćuretina sadrži umirujući triptofan, ali ima manje kalorija, manje zasićenih masti a više proteina od teletine.

Žitarice: Heljda, pšenica, ovas i druge žitarice utiču pozitivno na nivo seratonina i to na sličan način na koji to čine i fizička aktivnost ili antidepresivi. Vlakna u žitaricama utiču i na nivo šećera u krvi.