Svi mi imamo neku životnu filozofiju, mada često ne umemo jasno da je artikulišemo, jer nam je teško da definišemo svoje ideje vodilje. U tim slučajevima, pomoć filozofskog savetnika je dragocena, jer nam omogućava da svoje implicitne ideje izrazimo eksplicitno. Kada to učinimo, možemo jasno sagledati svoju životnu filozofiju i modifikovati je ukoliko je potrebno. „Možete se postarati da vaša filozofija radi za, a ne protiv vas”, objašnjava dr Lu Marinof.

Postoje i alati koji će nam pomoći da istražimo svoj život. Okupljeni u metodi koja se zove MEANS, oni nam pomažu da izgradimo svoju filozofsku kuću. MEANS predstavlja akronim od Moments of truth (trenuci istine), Expectations (očekivanja), Attachments (vezivanja), Negative emotions (negativne emocije) i Sagacious choices (mudri izbori).

Trenuci istine

Razmislimo za trenutak o svom životu. Kada je sve dobro i kada nas život mazi, tada sebi ne postavljamo teška pitanja. Ne razmišljamo o čvrstini našeg karaktera ili održivosti uverenja. No, kada se dogodi neka nesreća i kada oluja razruši ono što smo gradili, tada sve što smo mi bude na testu. To je trenutak istine. Kako ćemo se u tim trenucima pokazati, koja je naša filozofska oprema u tim trenucima? Trenuci istine su najvažniji graditelji našeg karaktera, tada biramo kako ćemo oblikovati sebe i svoju budućnost. Autor knjige „Terapija za uračunljive” predlaže da napravimo spisak svojih dosadašnjih trenutaka istine. Trebalo bi da zapišemo svoju priču, obrazložimo je i odgovorimo na pitanje koje su nas ideje vodile kroz trenutak istine. Te ideje koje su nas provele kroz oluju su projekat naše filozofske kuće.

Očekivanja

„Svako očekivanje pravi predispoziciju za doživljaj nemira. Rešite se očekivanja i oslobodićete se i nemira.” Ovako dr Marinof govori o očekivanjima i napominje da nam nemanje očekivanja dozvoljava da najbolje iskoristimo svaku situaciju, a ne samo onu koja se podudara sa našim proizvoljno projektovanim ishodom. Vežba koju dr Marinof predlaže jeste da napravimo kratak spisak svojih neispunjenih očekivanja i pored svakog opišemo nemir koji je to u nama izazvalo. Zatim treba da napravimo spisak svojih sadašnjih očekivanja i pored svakog opišemo nemire za koje se pripremamo. Kada se oslobodimo očekivanja, bićemo slobodniji da na bolji način reagujemo, bez obzira na ishod. Neočekivanje oslobađa i raščišćava našu filozofsku kuću.