Prljavo posuđe, odeća na stolicama, prašina na komodi, paučina na zidu, escajg razbacan po fiokiama... ovo izgleda kao klasičan nered, ali malo ko zna da on može značajno uticati na vaše mentalno zdravlje.

Živimo u vremenu kada ljudi žele da imaju što više stvari, kupuju bez svesti, čak i ono što im ne treba, i tako pretrpavaju prostor u domu. Bacanje stvari često može biti bolno i može značiti da zaboravljamo prošlost i odustajemo od svoje budućnosti, pa se često držimo stvari u nadi da će jednog dana biti korisne, a zapravo povećavaju naš mentalni i emocionalni stres.

Jedna od najproddavanijih knjiga za samopomoć u prethondih nekoliko godina jeste "Magično čišćenje - Japanska umetnost organizovanja vašeg doma i života", autorke Mari Kondo. I ovo pokazuje da dosta ljudi danas živi u nerdu, neorganizovanom prostoru, usled pojačanih kupovina ili nedostatka vremena, a sve ovo može biti frustrirajuće.

Iako o neredu često razmišljamo kao o fizičkim stvarima, mentalni i emocionalni nered može zauzeti isto toliko izgubljenog prostora kao i fizički nered. Stare navike, ogorčenost, maglovita razmišljanja, neuredni odnosi, neplaćeni finansijski dugovi, polomljena vaza, farmerke koje više ne odgovaraju, ili bilo koja druga "stvar" sa kojom treba da se nosite je nered.

Ovo su primeri nereda u domu:

  • Nema slobodnog prostora u domu
  • Kuća je puna stvari koje više ne koriste
  • Čuvmao slomljene i pokvarene stvari
  • Dom je zapušten
  • Neorganizovan, haotičan
  • Postalo je teško funkcionisati

Nered može otežati obavljanje poslova, pronalaženje onoga što vam je potrebno i ometati uredan i efikasan način života. Kada svaki dan provodimo vreme tražeći ključeve ili pokušavajući da pronađemo taj par farmerki, mi smo zapravo pod stresom, dozvoljavajući ovoj negativnoj svakodnevnoj energiji da se nagomilava tokom vremena. Provođenje vremena u potrazi za nečim u fizičkom neredu može biti dugotrajno, potencijalno vas udaljiti od drugih važnih zadataka i rutina.

U vremenu kada su ljudi skloni skupljanju sve više stvaru, treba zadržati samo ono što izaziva radost. Ovaj trend uklanjanja otpada se tokom godina intenzivirao, i to s pravom. Prema istraživanjima, kada ste okruženi neredom, skloni ste da odlažete čišćenje, a što više nereda, to je teže očistiti. Ovaj ciklus dovodi do osećanja frustracije koja utiče na vaše mentalno zdravlje. Druga studija socijalne psihologije pokazala je da nered povećava nivoe kortizola, što uzrokuje stres.

U psihologiji postoje slučajevi kada ljudi imaju poremećaj gomilanja i čuvaju nasumične predmete i skladište ih bez ikakve organizacione strukture - do tačke u kojoj njihovo okruženje može postati opasno. Poremećaj gomilanja može izazvati probleme u skoro svakom aspektu svakodnevnog života osobe, uključujući romantične veze, profesionalne i društvene obaveze.

Ovde nije reč o "stvarima", već o razlozima zašto te stvari postoje? Da li se držite negativnih emocija? Da li pokušavate da sačuvate sećanja? Zašto ovaj "nered" preuzima vaš život? Zašto se držite toga?

Pitanja koja treba da postavite sebi pre nego što počistite nered:

  • Šta trenutno dobro funkcioniše u vašem životu, a šta ne?
  • Zbog čega se osećate depresivno?
  • Kako vas ovaj nered sprečava da napredujete u životu?
  • Da li ste razmišljali o tome da se rešite nereda?
  • Da li se osećate nemirno u svom domu jer imate previše stvari?
  • Šta prvo možete da uradite da biste se rešili ovog "nereda"?

Napomena: Osobe koje imaju problem sa sakupljanjem stvari toliki da ne mogu da funkcionišu u svom domu, potrebno je da potraže stručnu pomoć psihologa ili psihoteraputa.

Izvor: Sensa