Ukoliko radimo yogu da bismo savršeno uradili neki položaj, vrlo je verovatno da ćemo žrtvovati disanje radi forme. Yoga je putovanje i ako na tom putovanju ne dozvolimo da nas dah vodi, verovatno nećemo stvoriti prostor za mir u svom životu.

Kada sam počela da vežbam yogu bila sam mnogo više zainteresovana za krajnji rezultat - yoga položaj, nego za suptilan dah koji bi trebalo da me vodi do njega. Bile su mi potrebne godine da shvatim da bez fokusa na dah nema yoge. Dah je magija koja daje pristup svim omotačima, koshama - fizičkom, emotivnom, energetskom, mentalnom i spiritualnom.

Regulisanje disanja ima veliki uticaj na to da li uspevamo da ostanemo mirni, zdravi i uravnoteženi. Kroz produženi izdah i udah mi stimulišemo parasimpatički nervni sistem i stvaramo osećaj opuštenosti. Disanje kroz nos produbljuje osećaj smirenosti, dok disanje kroz usta šalje signal opasnosti mozgu. Držati pažnju na dahu je suština yoga prakse. Za položaje koji su teški i koji zahtevaju veliku fleksibilnost može biti korisno da se fokusiramo na izdah.

Za položaje koji su zahtevni i zahtevaju više snage možemo svoju pažnju usmeriti na udah da bismo maksimalno iskoristili snagu disanja. Jedan od najvećih izazova kada radimo teške asane je da ne zadržimo disanje, što prirodno radimo. To zaustavlja tok životne energije. Potrebno je nastaviti disanje, posebno kada imamo izazove na fizičkom i emotivnom nivou.

Kada naučimo da dišemo slobodno, zadržavajući se u izazovnim položajima, mi vežbamo da uđemo u stanje opuštenosti koje nam pomaže u teškim životnim situacijama. Nekada dva duboka udaha i izdaha mogu promeniti tok razgovora sa partnerom ili kolegom. To je svrha yoge - da nas nauči da živimo u miru sa sobom i drugima na taj način što nećemo da reagujemo kao jednoćelijski organizmi, nego ćemo sebi dati vremena da odgovorimo (i zadržimo ljudsko dostojanstvo).

PageBreak

Dijafragmalno disanje

Disanje je srce yoge, a dijafragmalno disanje je srce disanja. Ovakav način disanja zovemo dijafragmalno zato što dijafragma podiže i širi rebra udisajem i vraća ih uz izdah, dok je stomak relativno miran. Ako se radi pravilno, izuzetno smiruje, tonira dijafragmu, produbljuje izdah, isteže pluća i dovodi vazduh u sve njegove delove.

Radeći asane uz dijafragmalno disanje možemo popraviti neke naše polažaje, naročito pregibe unazad. Dišući na ovaj način naši abdominalni mišići, koji su aktivni tokom disanja, čuvaju donji deo leđa u nekim zahtevnim položajima. Ovaj način disanja koristi se i u pilatesu.

Da biste osetili dijafragmalno disanje lezite u položaj Savasana (položaj za relaksaciju, na leđima). Prilikom izdaha, stavite dlanove na donja rebra tako da se vrhovi srednjeg prsta leve i desne ruke dodiruju (malo ispod grudne kosti). Kada počnete da udišete, blago aktivirajte abdominalne mišiće ispod pupka, toliko da sprečite da vam se stomak podiže.

Nastavite da udišete ne podižući stomak; dijafragma će povući rebra nagore i u stranu tako da će se vaša 2 srednja prsta razdvojiti. Prilikom izdaha držite mišiće stomaka aktivne, tako da će se rebra vratiti u početnu poziciju, a prsti ponovo spojiti. Na kraju izdaha izbacite još malo vazduha, bez naprezanja, svesno dozvoljavajući rebrima da se povuku nadole i unutra dok potpuno opuštate mišiće stomaka.

Ostanite mirni i opušteni sve vreme disanja, nikada se ne naprežite. Ukoliko osetite neprijatnost, stanite i dozvolite da se uspostavi normalan tok disanja i pokušajte prilikom sledećeg časa yoge. Kako biste smirili svoj um, usmerite pogled u pod ispred sebe, otprilike metar daleko (otvorenih ili, ako vam je to zgodnije, zatvorenih očiju).