Georgij Nazarov, rođeni Rus, koji već dugo živi u Beogradu, privukao je pažnju mnogih svojim konceptom zdrave ishrane. Osam godina je rukovodio ''Centrom prirodne medicine Nazarov'' u Ruskom centru za nauku i kulturu. Stručni je saradnik mnogih časopisa o zdravlju, ima svoje savetovalište, održava pojedinačne konsultacije i seminare. Objavio je brojne knjige o zdravlju.

Kao u svemu, najvažniji je početak, pa tako dan, prema Nazarovu, ne valja početi obilnim doručkom, zato što naš organizam ujutro, odmah nakon ustajanja, još nije spreman za kvalitetan proces varenja hrane.

''Na početku dana poželjno je da se koristi voće ili zdravi napici, poput čaja, prirodnih sokova, limunade ili kombuhe. Nesto kasnije poželjno je uzeti zdravi doručak (možete napraviti sami ili kupiti gotov u prodavnicama zdrave hrane iz palete proizvoda Nazarov) koji se sastoji od pšeničnih klica, mlevenih semenki od lana , bundeve i susama, kakaoa i cimeta.Tome se dodaje suvo voće, potopljeno preko noći, laneno ulje , badem i brazilski orah. Na taj način ćemo organizmu obezbediti potrebne sastojke, posebno vitamine B grupe, kalijum, magnezijum, gvožđe, omega 3 i omega 6 masne kiseline, kao i antioksidant selen . Zdrav doručak će delovati kao neka vrsta metle za naša creva i počistiti ostatke stare stolice koje svako od nas nosi, u proseku od tri do pet kilograma, pa čak i oni ljudi koji ne jedu meso, naročito ako jedu previše dugo kuvane, a posebno dimljene ili pržene hrane'', kaže Nazarov.

A uobičajena kafa?

Za sve one koji se sad pitaju gde je tu obavezna jutarnja kafica, vesti nisu ni crne ni bele. Prema Nazarovu, pijenje kafe ima mnogo štetnih posledica, ali ako neko ima izrazito nizak pritisak i ne može bez kafe na koju se navikao, nije toliko strašno ako pije jednu do dve šoljice dnevno. ''Samo bih preporučio da se koristi obična kafa, a ne instant i da se pije ili sa smeđim šećerom ili sa medom. Takođe, veoma je važno da se kafa pije na prazan stomak, a ne posle jela, jer se na taj način remeti proces varenja. Posle pijenja kafe takođe treba napraviti pauzu, od bar pola sata, do uzimanja hrane'', savetuje Nazarov.

Nakon osnovnog obroka treba napraviti pauzu sa pićem i jelom, od 3 do 4 sata, da bi pojedena hrana mogla što kvalitetnije da se svari. Vredi znati da čaša vode popijena uz ili posle obroka, za preko 50% razblažuje želudačnu kiselinu i obilato ispira fermente. Ručak treba da se sastoji, pre svega, od obavezne porcije sveže salate, koja ide uz osnovni obrok, što mogu biti integralne palačinke sa namazom od sojinog sira, punjeni pečeni krompir sa namazom od semenki, zdrava pita ili pica itd.

U svojim knjigama Nazarov je detaljno dao spiskove namirnica koje ne treba mešati u jednom obroku, a neke od osnovnih preporuka bile bi sledeće: ''Ako već jedemo belančevine životinjskog porekla, onda ih ne treba u istom obroku mešati sa drugim belančevinama životinjskog porekla, recimo jesti sir i jaja. Takođe, mešanje životinjskih belančevina i ugljenih hidrata u jednom obroku nije najsrećnije rešenje. Dalje, poželjno je po mogućnosti koristiti hranu iz svog okruženja i poštovati sezonsku ishranu. Poželjno je da pretežno koristimo domaće voće, ali zimi, kada je sužen izbor, slobodno možemo uključiti južno voće, vodeći računa da na njemu nema buđi'', kaže Nazarov.

Što se tiče večere, ako neko želi da poveća telesnu težinu, može da koristi treći osnovni obrok i u večernjim satima, na primer, sojino kiselo mleko, biljni milk šejk od banane i biljnog mleka sa dodatkom banane i sušenog voća. Poželjno je da se poslednji obrok u tom slučaju pojede do osam sati uveče. ''Ipak, opšta preporuka je da, ako neko ima zadovoljavajuću ili prekomernu težinu, glavni i ujedno poslednji osnovni obrok treba da bude onaj koji smo pojeli oko 16–17 časova. Ukoliko ogladnite u večernjim satima, možete pojesti voće ili suvo voće, ali važno je ispoštovati barem dvočasovnu pauzu do odlaska na spavanje.'' Jednom nedeljno ili u dve nedelje Nazarov savetuje post u obliku potpunog gladovanja ili korišćenja samo voća.PageBreak

Zdrava ishrana po Nazarovu
Shutterstock ishrana_po_nazarovu_2

Kako začiniti hranu?

Nazarov savetuje zdravu vegetarijansku ishranu i objašnjava šta to znači: ''Ima mnogo vegetarijanaca koji se hrane na nezdrav način, vodeći računa o neubijanju životinja, ali istovremeno upropašćujući svoje zdravlje belim hlebom, šećerom, hranom prženom na ulju itd. Zdravo vegetarijanstvo podrazumeva vođenje računa o vrsti i načinu pripremanja namirnica, kao i o vremenu njihovog unošenja.

Ako neko nije spreman ili ne želi da pređe na vegetarijansku hranu, može da nauči kako da koristi meso na zdraviji način. Meso ili ribu poželjno je koristiti što svežije, pripremljene na pari ili pečene u rerni. Preporučujem konzumiranje ribe i u obliku sušija, a mesa u obliku tartar bifteka, naravno pripremnjeno od zdrave životinje. Uz to, naravno, ide velika porcija salate, kako bi se smanjila intoksikacija organizma i poboljšao proces varenja. Ipak, preporučujem unošenje belančevina putem biljnih namirnica, koje ih obilato sadrže, recimo tofu.''

Osim onoga što jedemo, važan je i način na koji začinjavamo hranu. Prema Nazarovu u kuvanju ne treba koristiti so i soja sos, ili ih koristiti vrlo malo: ''Najbolje je uopšte ne koristiti so, jer natrijum u organskom obliku sasvim možemo obezbediti u dovoljnoj količini iz namirnica koje svakodnevno unosimo, a taj oblik je jedino kvalitetan i prihvatljiv za organizam. Hrana treba da ima lep ukus i izgled i možemo je začinjavati prirodnim začinima, jabukovim sirćetom i limunovim sokom. Dodavanjem morskih algi , kako zbog prirodnog joda tako i zbog drugih esencijalnih sastojaka, poput minerala, vitamina i omega 3 masnih kiselina, učinićemo hranu još kompletnijom i kvalitetnijom.''

Ishrana ipak nije jedino što čini zdrav život. Primer našeg sagovornika potvrđuje tu tvrdnju. Naime, Nazarov redovno trči, vozi bicikl, bavi se plivanjem, skijanjem na vodi i ronjenjem, a član je i u Gorske službe spasavanja. Pored fizičke aktivnosti vrlo su važne i druge aktivnosti koje naš život čine sadržajnijim, a samim tim i zdravijim i kvalitetnijim. Ponekad preterana briga o zdravlju i pravilnoj ishrani nije dobra, tvrdi Nazarov i pojašnjava nam: ''Postoje ljudi koji se posvete samo unapređenju svog zdravlja i pravilnoj ishrani, a ne svojim ciljevima u životu. Tada zdravlje postaje opsesija, postajemo zdravoholičari, što je vrlo loše, jer to uopšte nije cilj života.''

PageBreak

Saveti za proleće

Na početku proleća, kako dani postaju duži i mi provodimo više vremena na otvorenom, budeći se iz ''zimskog sna''. Evo šta savetuje Nazarov u tom periodu: ''Simptome hroničnog umora i slabosti organizma posle zime, savladaćemo uz pomoć biostimulatora.

Razmislite o prolećnoj turi korišćenja mumija (za odrasle uobičajena doza je 1,5 do 2 tablete dnevno (tableta od 0,2 g)), tokom barem 30 dana. Razmislite o pravilnoj primeni Ginzenga ili Eleuterokoka (koristi se najmanje 2 meseca, 3 puta dnevno, ne kasnije od 16 h).

Na prirodan način bude snagu, bez stvaranja zavisnosti i kasnije iscrpljenosti.  Redovno koristite klice od lucerke, kao i divlje povrće (koprivu, maslačak, crevac).

Budite više izloženi blagom prolećnom suncu, ono će pomoći da ojačate svoj zaštitni sistem i kosti. Sa prvim prolećnim suncem budi se i želja da izgledamo što bolje, pa neko kreće na fitnes, trčanje, drži dijetu... To je divno, samo budite istrajni u dobro organizovanom programu koji sprovodite.

Početkom proleća često je izražen nedostatak vitamina i minerala u našem organizmu, prouzrokovan uobičajeno prihvaćenim nepravilnostima u zimskoj ishrani. Rešićemo ih redovnim korišćenjem raznovrsne salate od sezonskog povrća, uz svaki osnovni obrok. Ako želite da osvežite i kožu lica, vrata, ruku, razmislite o 10% noćnoj kremi od mumija. Koristite je najmanje 30 dana, a možete i stalno. Izvrsno podmlađuje kožu, osvežava je, a može biti od ogromne koristi u slučaju ekcema i psorijaze.''