Mr sci med dr Jelena Jovanović, spec. pedijatrije u projektu „Prosvetiteljsko roditeljstvo" Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora" objašnjava aspekte roditeljstva savremenog doba i načine kako da probudi prirodnu, vekovima staru vezu između novorođenčeta i roditelja:

Rođenje bebe je velika radost za sve. Ali, i susret sa brojnim nedoumicama, osećajem bespomoćnosti da se razume sopstvena beba i njeni signali. Zbunjeni su roditelji, bake, deke, stručnjaci... Mnogo je saveta. Malo pomoći.

Kako povećati plodnost na prirodan način: 5 ključnih faktora za prirodno začeće i trudnoću

Svaka beba je posebna priča i svaka porodica novog doba treba da razume gde su rešenja. Jer beba sa mamom komunicira od samog začeća. Mi u Institutu započinjemo obuku porodice, posebno budućih mama, što ranije. Najbolje je još pre začeća, kada se pojavi želja i namera da dođe beba. Prolazimo zajedno sa mamom ili oba roditelja svaki period nastajanja, formiranja, rasta ploda i upućujemo ih u to koliko je sve što se dešava u vezi sa bebom značajno. Saznaju kako treba pojačati lepe i stimulativne, a neutralisati loše i ometajuće faktore i događaje u toku trudnoće i potom u porođaju i po dolasku bebe kući. Iako najprirodnije podržavamo prirodni tok trudnoće i mama oseća sigurnost svog drugog stanja, čime je i beba podržana, kada bilo šta ne ide lako, imamo odlično rešenje i posle porođaja.

U toku svog dvadesetpetogodišnjeg pedijatrijskog rada od beba sam puno naučila i nastao je prelepi nežan tretman koji sam nazvala „Bebin ples". Dok nosim bebu u ritmu koji ona daje, obraćam joj se jasnim rečima i beba izvršava naloge upravo onako kako je zamolim. Roditeljima je iskustvo razumevanja i dogovaranja sa bebom fascinantno i vredno. Tu shvate da beba može mnogo i već sama scena malog bića koje rešava zadatke bez napora ih oslobađa straha. Mami krene mleko i uspostavi se poverenje. Svako zauzima svoje mesto. Zašto je tako?

Scena prva: Život je vekovima, milenijumima izgledao slično. Rađalo se puno dece. Žene su bile vezane za kuću. Boravile su u okruženju žena, gde su jedna drugoj bile podrška u svemu oko: dojenja, saveta, hranjenja, vaspitavanja. Čak su i razmenjivale bebe. Ako mama ne može u nekom trenu, druga žena će dojiti njenu bebu, a ona će polako videti, opustiti se i nastaviti da doji i sama.Porađalo se uz babice ,ili druge žene tu, kod kuće. Muškarci se nisu „petljali" u tu sasvim žensku priču. Njihovo je bilo da obezbede porodicu, budu veza sa spoljašnjim svetom i da pretstavljaju autoritet. Živelo je više generacija jedne porodice na istom imanju i znanje se prenosilo iskustveno i rečima. Bake i deke su bili čuvari i prenosioci znanja. Deca su bila uz žene, posmatrala sve faze oko beba, držala i sama bebe, hranila ih, igrala se sa njima. I tako se znanje prenosilo uz odrastanje i kroz reč. Postojalo je poverenje da stvari imaju prirodni tok i da je sve jednostavno u ponavljanju jasno podeljenih uloga.

Potisnuta ženstvenost

Scena druga: Novo doba, sasvim drugačije, u kome uloge nisu jasno podeljene i više nema poverenja u ono generacijama prenošeno i usađeno znanje. Priča žene-majke počinje sve kasnije, tek kad se završi sve oko njenog školovanja i zaposlenja.Trudnoća , koja je bila zdravo „drugo stanje" postaje sasvim drugačija priča. Od začeća, praćenja i samog porođaja, sve je više nalik lečenju nego zdravlju.A ni uloge više nisu jasne. Kao u pozorišnoj pretstavi u kojoj svaki glumac može da glumi u svačijoj ulozi i nije siguran ni gde da stane, ni koji tekst da priča. Često smo čuli misao kako je roditeljstvo zadatak za koji nas niko ne sprema. Sve je više obuka, savetovališta, informacija postavljenih na Intrnetu, a sve više i problema.U svim uzrastima. Saveti kontroverzni, a svaka priča drugačija i svaka porodica jedinstvena.
Vratimo se u zdravlje. Shvatimo da imamo znanje.

Dovedite svoju bebu na „Bebin ples".

Izvor: Lovesensa