Kako godine prolaze, sve više ljudi obraća pažnju na istraživanja koja pokušavaju da otkriju tajnu dugovečnosti. Industrija dugovečnosti danas je u velikom usponu, ali mnoga obećanja o „eliksirima mladosti“ često nemaju čvrste naučne dokaze.
Ipak, jedno istraživanje donelo je zanimljive rezultate koji pokazuju da na dužinu života možda utiče i nešto što mnogi ne bi očekivali, način na koji osoba doživljava sopstveno zdravlje.
Tim evropskih naučnika analizirao je različite faktore koji mogu biti povezani sa dugovečnošću, a rezultate su objavili u časopisu Psychological Science 2016. godine. Najveće iznenađenje bilo je otkriće da subjektivni osećaj zdravlja može biti snažniji pokazatelj dugog života nego neke uobičajene zdravstvene mere.
Kako se osećate u vezi sa svojim zdravljem može biti veoma važno
U istraživanju je učestvovalo više od 6.000 odraslih osoba iz Velike Britanije, starosti između 41 i 93 godine. Prosečna starost učesnika bila je oko 65 godina, a naučnici su ih pratili čak 29 godina – od 1983. do 2012. godine.
Tokom tog perioda prikupljali su brojne podatke o njihovom zdravlju: krvni pritisak, nivo holesterola, navike poput pušenja i konzumiranja alkohola, kvalitet sna, korišćenje lekova, ali i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Učesnici su procenjivali koliko im je teško da rade stvari poput penjanja uz stepenice, kuvanja ili drugih svakodnevnih obaveza, a istraživači su pratili i njihove kognitivne sposobnosti, poput pamćenja i brzine razmišljanja. Jedno od pitanja koje im je bilo postavljeno jeste i kako se osećaju u skladu sa svojim zdravljem.
Najveći pokazatelj dugovečnosti iznenadio je naučnike
Od čak 65 različitih faktora koji su analizirani, jedan se posebno izdvojio – lična procena sopstvenog zdravlja. Ljudi koji su smatrali da su zdraviji u proseku su živeli duže od onih koji su imali lošiju sliku o svom zdravstvenom stanju. Drugim rečima, način na koji osoba vidi svoje telo i zdravlje može imati značajnu ulogu u njenom životnom veku.
U galeriji ispod pročitajte Remarkove citate o ljubavi!
Slične rezultate pokazalo je i još jedno istraživanje
Ovo nije bilo jedino istraživanje koje je došlo do sličnog zaključka. Naučnici sa Univerziteta Stanford 2017. godine otkrili su da ljudi koji veruju da su manje aktivni od svojih vršnjaka imaju veće šanse da žive kraće – čak i kada njihova procena nije potpuno tačna.
Istraživači smatraju da bi deo objašnjenja mogao da leži u placebo efektu. Kao što ljudi ponekad osećaju poboljšanje nakon tretmana u koji veruju, tako i uverenje da su zdraviji i aktivniji može pozitivno uticati na ponašanje i telo.
Pozitivan pogled na život može uticati i na srce
Istraživanja sa Univerziteta Džons Hopkins pokazala su da ljudi koji imaju nasledni rizik za srčane bolesti mogu imati manju verovatnoću za srčani udar ako neguju pozitivan pogled na život.
Naučnici još nisu potpuno sigurni zbog čega se to dešava. Jedno moguće objašnjenje jeste da optimistični ljudi češće biraju zdravije navike, više se kreću, bolje se hrane i lakše održavaju društvene veze. Druga mogućnost je da manji nivo stresa pozitivno utiče na organizam, smanjuje upale u telu i pomaže imunom sistemu.
Pozitivno razmišljanje nije zamena za lečenje
Iako rezultati zvuče ohrabrujuće, stručnjaci upozoravaju da ovo ne znači da je dovoljno samo „misliti pozitivno“ i da će svi problemi nestati.
Ljudi koji se bore sa depresijom, anksioznošću ili hroničnim bolestima ne mogu jednostavno da promene raspoloženje na zahtev. Zdravlje zavisi od mnogo faktora, genetike, životnih okolnosti, medicinske nege i navika.
Ipak, nauka sve više pokazuje da način na koji doživljavamo sebe i svoje zdravlje nije nevažan. Osećaj vitalnosti, vera u sopstvenu snagu i pozitivan odnos prema životu mogu biti jedan od delova slagalice dugovečnosti.
BONUS VIDEO: