Bogojavljenje je jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Za njega se vezuju brojni običaji i obredi, a jedan je posebno značajan uoči praznika

Bogojavljenje spada u jedan od najvećih i najvažnijih hrišćanskih praznika, a slavi se 19. januara. Posvećen je činu Isusovog krštenja i izlaska iz reke Jordan, kada mu je na rame sleteo Duh Božiji u vidu goluba i tada se začuo glas Boga Oca s Neba. Tako se Bog javio u tri ličnosti: Oca, Sina i Svetog Duha.
Mnogi običaji i obredi vezuju se za ovaj praznik, a jedan od njih praktikuje se u noći uoči praznika.
Veruje se da se dan pred Bogojavljenje otvaraju nebesa. Tačno u ponoć treba da se pogleda u nebo i zamisle želje za koje se veruje da će se sigurno ostvariti.
Postoji običaj i da neudate devojke veče pred Bogojavljenje stave ogledalce ispod jastuka, jer se veruje da će tako sanjati mladića za koga će se udati.
U nekim krajevima u Srbiji postoji običaj da na Bogojavljensko jutro devojke odu do obližnjeg izvora i u njega bace nekoliko zrna žitarica i izgovore: “Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Nakon toga treba da zahvate vodu i odnesu je ukućanima, a oni treba da je popiju preko sekire. Na taj način bi se sprečile svađe.
Još jedan običaj postoji od davnina - na Bogojavljenje izlazi se napolje, na vetrovito mesto sa malo pepela u ruci. Ako duva istočni vetar, veruje da će biti sušna godina, ako duva zapadni vetar, biće rodna godina, dok južni vetar predviđa kišnu i slabu godinu.
Na Bogojavljenje se obavlja i ritualno kupanje radi čeličenja organizma, a u reku se baci Časni krst. Ko prvi dopliva do njega, pratiće ga sreća tokom cele godine.
Veruje se da ako na Bogojavljenje bude snega i mraza, godina će biti rodna, dok vedro vreme znači predstojeću sušnu godinu.
Izvor: Sensa