Danas je svima poznata reč stres, ali ono što ne znamo je da je stres najrasprostranjeniji i najveći uzrok čak 75 odsto bolesti i 50 odsto smrtnih slučajeva. Svaka promena ili podražaj u našem životu, bilo da je dobar ili loš, može uzrokovati stres u našem psihosomatskom sistemu. Kako se danas okolina brzo menja, ona zahteva da se mi menjamo zajedno s njom, pa tako nailazimo na stalne zahteve za prilagođavanjem koje često ne možemo da ispunimo.

Kako da privučete ostvarenje želja: ova vežba vizualizacije pomaže da se snovi što pre ostvare

Meditacija je univerzalna praksa koja se već hiljadama godina praktikuje širom sveta. Ona je lagan i postupan proces unutrašnjeg rasta koji nam omogućuje da postanemo svesni svoje beskonačne prirode i mogućnosti koje se nalaze unutar nas. Meditacija nas približava polju apsolutnog bivstvovanja o kom govore sve religije. Na taj način ona približava čoveka religijskom iskustvu. Premda se ono najvažnije događa na suptilnim nivoima koje ne možemo videti, naučnici su zadnjih dvadesetak godina uspeli dokazati veći deo njenog uticaja na fiziologiju i psihologiju čoveka i okolinu u kojoj pojedinac meditira.

Meditacija u mnogim kulturama

Meditacija se kao tehnika zna i praktikuje otkada postoji svet i čovek te je sastavna komponenta svih religija i kultura na Zemlji. Postoje bezbrojne vrste meditacija, ali sve se svode na isto i vode ka istom cilju. Njeno blagotvorno delovanje na naš um i telo omogućuje nam da proširimo svoju percepciju i bolje delujemo u svakodnevnom životu.

Koren reči meditacija dolazi od latinske reči meditare ili grčke reči medjha koje znače „prebivati unutra, misliti ili udubiti se u sebe“, dok se na sanskritu meditacija naziva dhjana, odnosno, „potpuna svesnost“. Pojmovi i izrazi za meditaciju se odnose na tehniku samospoznaje i proširenja svesti kojom se postiže harmonija tela, duha i emocija te se tako razvija posebnost, sreća i zdravlje.

Postoji mnogo vrsta meditacija koje se dele na tri osnovna oblika: meditacija na zvuk (mantru), formu i simbol. Svaka meditacija budi unutrašnju svest, tišinu i bezgraničan mir. Meditaciju treba da razumemo kao naukju o duhu i kao univerzalni lek za svakog čoveka. Kada nas boli glava, uzmemo lek za glavobolju. Isti lijek koristimo svi bez obzira na pol, dob, boju kože, nacionalnost i religijsku pripadnost. Sva ljudska bića muče isti problemi – depresija, ljutnja, ljubomora, mržnja, zavist, nemogućnost da ostvarimo svoje želje… Meditacija je univerzalan kosmički lek koji nam pomaže da iskusimo polje bezgranične sreće i zadovoljstva.

Fiziološko dejstvo meditacije

Prekomernim izlaganjem stresu oštećujemo hipotalamus uzrokujući gubitke pamćenja, opterećujemo nervni, endokrini i sistem krvnih sudova, javlja se poremećaj pokreta, smanjuje se mogućnost regeneracije, povećava se udeo masnoća u području abdomena, remeti se funkcionisanje tiroidne žlezde, dolazi do stvaranja ugrušaka u krvi, srčanih udara i zapušenja te još mnogo toga. Iz tog je razloga vrlo bitno znati ophoditi se u stresnim situacijama i rešiti se stresa i negativnih uticaja iz okoline.

Šta sve može da izleči MOLITVA: veruje se da magične reči mogu da preporode dušu i telo

Meditacija je najmoćniji način harmonizacije i ispravljanja fizioloških nepravilnosti i poremećaja jer kroz nju direktno utičemo na sam uzrok bolesti koji se zapravo nalazi u suptilnijim delovima našeg bića. Meditacijom jačamo svoje fizičko, mentalno i duhovno zdravlje i time postajemo otporniji na bolesti i stresne situacije u kojima se možemo naći. Kada je naš um miran i odmoran, tada ga fiziologija prati i podržava.

Naučno je dokazano da tokom meditacije dolazi do potpune sinhronizacije moždanih talasa, usporavanja stope metabolizma, dubokog odmora, smanjenja rada srca, snižavanja krvnog pritiska, harmonizacije simpatičkog i parasimpatičkog nervnog sistema, smanjenja proizvodnje mlečne kiseline i dr.

Meditacija opušta nervni sistem čija je napetost čest uzročnik mnogih bolesti. Stresne situacije, fizičko i mentalno iscrpljivanje i dr. nakon nekog vremena vode do fizičkih posledica.

Uticaj meditacije na fiziologiju:

  • smanjuje anksioznost i stres
  • opušta i harmonizira sisteme tela
  • smanjuje hronične boli
  • leči nesanicu
  • opušta trbušne mišiće i utrobu
  • jača endokrini i nervni sistem
  • smanjuje proizvodnju i pospešuje razgradnju mokraćne kiselinepoboljšava koncentraciju, podstiče mladolikost i zdravlje

Psihološko dejstvo meditacije

Poznato je da čovek koristi samo 5 – 10 odsto mozga, dok je ostali deo mozga potpuno neiskorišćen i uspavan. Nauka je dokazala da meditacijom možemo da ojačamao fizičku strukturu mozga i osvestimo njegove uspavane delove. Skeniranje mozga pokazalo je da su ljudi koji meditiraju povećali gustoću delova mozga koji su zaduženi za pažnju i analizu podražaja. Za vreme meditacije dolazi do pojačane aktivnosti područja sive materije poput desnog hipokampusa, desne sive materije u orbito-frontalnom korteksu, desnog talamusa i levog donjeg slepoočnog režnja.

Meditacija koja pomaže da ostvarimo željenu budućnost: prvi korak je zapisivanje najveće želje

Meditacijom takođe usporavamo proces starenja mozga, što je vrlo bitno jer se mozak vremenom stanjuje, a misaoni procesi slabe. Meditacijom podstičemo rad neurona pa time i stvaranje impulsa, veza i procesa mišljenja. Meditacija daje čistoću uma i sposobnost bolje organizacije, bržeg učenja i koncentracije. Stoga je ona vrlo praktična tehnika za svakog čoveka, bez obzira na zanimanje i profesiju.

Uticaj meditacije na psihologiju čoveka:

  • oslobađanje od depresije i povećanje elana i sreće
  • izgradnja posebnosti i proširenje mentalnog potencijala
  • povećanje sposobnosti učenja, opažanja i pamćenja
  • povećanje inteligencije i koncentracije
  • povećanje samopouzdanja
  • razvoj ličnosti i rešavanje loših navika
  • Harmonizacija tela i duha

Cilj i svrha meditacije jeste dovesti duh i telo u stanje potpune opuštenosti. Naučno je dokazano kako se redovnom meditacijom smanjuje količina kortizola (glavnog hormona stresa), opuštaju se mišići, povećava se koherencija mozga, normalizuje krvni pritisak i otkucaji srca, harmonizuje se nervni sistem, ubrzava se oporavak od bolesti itd. Pomoću meditacije dolazi i do smanjenja depresije, straha, napetosti, anksioznosti i trauma te se povećava elan, sreća i mentalni potencijal. Redovnom meditacijom jačamo autonomni nervni sistem pa time postajemo otporniji na stres i lakše se prilagođavamo na nove situacije. Niz pozitivnih dejstava koje dobijamo meditacijom pokazuju kako ovom tehnikom možemo da ublažimo stvaranje stresa i utičemo na kvalitet života, od fizičkog do duhovnog nivoa. Ona ne zahteva sposobnost ili predispozicije, već je za uspeh najbitnija redonost i volja.

Preuzeto iz knjige „Duboka meditacija“;Autori: Swami Urgaya i Kristina Babić

Izvor: Udahni.com