Koliko je važna uloga ovog molekula govori i to što su trojica istraživača za rad o ulozi azot monoksida u kardiovaskularnom sistemu 1998. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu.

I brojna otkrića novijeg datuma opravdavaju činjenicu da se azot monoksid smatra jednim od najvećih iznenađenja u biološkoj hemiji i da je i dalje izazov za istraživače širom sveta.

"Naš organizam pretvara esencijalnu amino kiselinu L-Arginin u azot-monoksid, molekul koji pomaže krvnim sudovima da se opuste i rašire radi boljeg protoka krvi. Inače, bolji protok krvi značajno pomaže mnoge važne funkcije u našem telu: normalan krvni pritisak, opšte zdravlje kardiovaskularnog sistema, zavidan imuni sistem, rast mišića, rast i obnavljanje kostiju i tkiva, mušku polnu funkciju, metabolizam masti i glukoze, proizvodnju hormona koji deluju protiv starenja", kaže doktor Marija Trišović, ginekolog akušer KBC "Zvezdara". Ova važna regenerativna supstanca najvažniji je molekul koji izaziva "dobar osećaj" i osećaj potpunog zadovoljstva prilikom seksualnog čina, čak i u "poznim" godinama.

Mukait deluje kao prirodna vijagra...

Manjak azot-monoksida može usloviti niz zdravstvenih poremećaja: srčana oboljenja, gubitak koštane mase, dijabetes i rak. "Azot monoksid je suštinski važan hemijski 'prenosilac poruka' koji telo proizvodi u krvotoku, a zadatak mu je da širi i opušta krvne sudove. To povećava priliv krvi u sve organe i ćelije, što obnavlja zdravlje i snagu tkiva kardiovaskularnog sistema.

Šireći krvne sudove, ne dozvoljava nastanak infarkta, angine pektoris, iznenadnih srčanih napada. Kako je životni vek azot-monoksida samo nekoliko sekundi, organizam ga mora konstantno proizvoditi. Prirodno, oko 40. godine proizvodnja ovog molekula u čovekovom telu počinje da opada, a ipak, kardiovaskularni sistem nikad ne gubi sposobnost da se opusti, odnosno krvni sudovi da se prošire", objašnjava doktor Trišović.

Usled manjka azot monoksida u pedesetim i šezdesetim godinama života potencijal za cirkulaciju krvi pada na polovinu u odnosu na dvadesete godine. Podsticanjem proizvodnje NO u telu, može se uticati na proces starenja na fundamentalnom nivou krvotoka i cirkulacije (a zna se da smo stari onoliko koliko su nam stari srce i krvni sudovi). Ovaj molekul, s pravom se naziva i "iskra života", jer podizanje njegovog nivoa u organizmu jača imunitet i moždane aktivnosti, pomaže u procesu isceljenja i sprečavanja degenerativnih bolesti, a smatra se i najboljom vezom između uma i tela.

Doktor Trišović navodi da se preporučuje korišćenje L-Arginina, jer ima direktni uticaj na seksualno i reproduktivno zdravlje žene, poboljšava erekciju i pomaže u terapiji neplodnosti. Ova aminokiselina pomaže i oslobađanje seksualnih hormona i širi zid krvnih sudova kavernoznih tela. Čak 80 odsto aminokiselina u spermi muškarca potiče od L-Arginina: on povećava broj i pokretljivost spermatozoida.

Doktor Tomislav Jovanović, klinički fiziolog i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu kaže da direktni sinergizam azot-monoksida i estrogena jasno ukazuje na njegove blagotvorne učinke na organizam žene, a naročito na kvalitet života žene u predmenopauzi i menopauzi. "Ženski polni hormon estrogen deluje stimulativno na lučenje NO, pospešuje vitalnost hipotalamusno-hipofizne osovine, koja ima presudnu ulogu na emocionalni status, fizičko i duhovno zdravlje i ponašanje.

Partnerska joga: ples emocija i erotske privlačnosti...

Veće količine krvi usmerene preko blago proširenih krvnih sudova u nivou genitalnog sistema žene povećavaju seksualnu želju. A povećani libido žene u ovom dobu, uz ostale zaštitne efekte NO ima veliki biološki značaj. Viši nivo NO daje manji broj hipertenzija i očuvanu elastičnost krvnih sudova u predmenopauzi i menopauzi", poručuje doktor Jovanović.

Azot monoksid najviše crpi stres i negativne emocije (ljutnju, bes, razočaranje, strah, ali i nezadovoljavajući seksualni život). Njegov nastanak blokiraju pušenje, nekretanje, gojaznost, gazirani napici, "džank" hrana, premalo sna... Proizvodnju azot-monoksida podstiču: kelj, blitva, rukola, spanać, rotkva, crveni grejp, borovnice, kupus, karfiol, brokoli, crna čokolada, jer i kakao u značajnoj meri utiče na stvaranje ovog molekula.

Moćnih "proizvođača" NO ima i među lekovitim biljem: glog, žalfija, božur, gua lou (Fructus Trichosanthus), žen-šen. Samo dve porcije dnevno ovih biljaka (ujutru i posle ručka) poboljšavaju cirkulaciju i energiju. Inače, nivoi azot-monoksida u krvi najviši su oko pola sata posle jela.Da bi se pospešila proizvodnja NO preporučuju se preparati na bazi L-Arginina kojih ima na našem tržištu. U stvaranju azot monoksida ključnu ulogu igra aminokiselina L-Arginin, od koje zavisi čak i plodnost.

Izvor: Biljeizdravlje. rs