Slavni nemački lekar i psihoterapeut dr Ridiger Dalke kaže da je svaka bolest zapravo poruka naše duše o onim delovima nas koje ne volimo i želimo odbaciti, a trebalo bih da ih prihvatimo. Bolest je glasnik koji govori šta naša duša od nas želi. Predstavljamo primere kako da razumemo pojedine simptome.

Bolest nikoga ne ostavlja ravnodušnim i baš zato ona može biti zov duše da zastanemo, oslušnemo simptome i suočimo se sa onim što nikako ne želimo da vidimo u sebi pa to duboko potiskujemo. To je poruka poznatog nemačkog lekara i psihoterapeuta dr Ridigera Dalkea, autora više desetina knjiga o suptilnim porukama koje nam psiha prenosi putem telesnih simptoma, tj. bolesti.

Terapija u sedlu konja: kako se uči ljubav, saosećanje, strpljenje i doslednost...

Dr Dalke kaže da je, za razliku od uma, naše telo uvek iskreno i simptomima bolesti nas moli da prihvatimo i integrišemo one delove sebe koje ne volimo, koji nam se ne sviđaju, koji nas plaše ili nam ukazuju da smo skrenuli sa pravog, sopstvenog, puta. Taj odbačeni deo nas on naziva „senka".

„Senka je zbir svih odbačenih područja naše stvarnosti kojih više nismo svesni. Tako, na primer, nakon svake naše odluke, kada smo se za nešto odlučili, sve druge opcije ostaju u sencii. Odlučivši se za nešto, ono drugo, suprotno, nije nestalo, samo je potisnuto duboko u pozadinu kao neželjeno. Nešto što ne želimo da vidimo u sebi, projektujemo na druge i od toga se distanciramo. Ali upravo to će u nama izazvati neprijatnosti kad to primetimo u spoljnom svetu. Zapravo, u spoljnom svetu primećujemo smo one stvari koje su, na neki način, naša tema, naš problem", objašnjava Dalke, koji se od najranijih godina karijere posvetio proučavanju značenja simptoma bolesti.

On smatra da se svaka bolest može lečiti vrstom psihoterapije u kojoj nam terapeut pomaže da osvestimo i prihvatimo „senoviti" deo sebe. Bolest nas samo poziva da pogledamo u pravome smeru. Na primer, pojednostavljeno rečeno, artritis i ukočeni zglobovi mogu sugerisati da imamo krute stavove koje teško menjamo i da nam to šteti. Česte glavobolje, na primer, mogu ukazati da previše „boravimo u glavi", da sve pokušavamo opravdati i racionalizirati. Kad razumemo i integrišemo onaj deo sebe koji se „obelodanio" bolešću, bolest više nije potrebna, ona gubi svoju funkciju i može da se povuče.

Rashladite i dušu i telo: kako da umirite emocije tokom vrelih letnjih dana...

„Senka je sve ono za što smo uvereni da treba ukloniti iz našeg sveta da bi on bio dobar i zdrav, a ustvari je upravo suprotno - senka sadrži sve ono što nam je potrebno da bismo ozdravili, da bismo se iscelili, tj. doslovno postali celi. Najčešće od pacijenata čujem pitanje: ‘Šta treba da uradim da bih ozdravio?' Obično odgovaram: ‘Nauči da gledaš!' Svi mi gledamo na život na svoj način. Naučiti da gledamo znači napustiti svoj način gledanja, promeniti poziciju i gledati iz različitih perspektiva, pa i na bolest", ističe Dalke.

Kako će se simptomi tumačiti zavisi od životnih okolnosti svakog ponaosob, a dr Ridiger Dalke je svojim knjigama, predavanjima i videouputstvima pokušao da pomogne mnogima da krenu na put upoznavanja sopstvene podsvesti tako što će naučiti da čitaju jezik bolesti. U tom pogledu, naročito je inspirativna njegova knjiga "Bolest kao simbol".

Tako, dr Dalke navodi da je kosa jedan od pokazatelja slobode i vitalnosti. Dodaje i da situacija u kojoj raste premalo kose ukazuje na gubitak moći, uticaja, na to da se osećamo goli, izloženi i bespomoćni. Više o ovome pročitajteOVDE.

Neke od tvrdnji dr Dalkea nam ukazuju da naše držanje mnogo govori o unutrašnjim procesima. Prema njemu, kako bismo sebi približili svoj unutrašnji svet, možemo vizualizovati neko drvo za koje smatramo da bi nas dobro predstavilo. Više o ovome, pročitajte OVDE.

Multipla skleroza: idete li sopstvenim putem...