Za vreme spavanja nastaju nove sinaptičke veze, a stare se “čiste”. To vam može omogućiti da vidite obrasce gde ih prije nije bilo. Za Edisona se kaže da nikada nije zaspao, a da prethodno nije postavio pitanje ili komandu svojoj podsvesti. Može izgledati kao da neko doslovno sanja rešenja za situacije. Mi privremeno uklanjamo svoj preterano svesni um, a zatim mobilišemo moć svog podsvesnog kroz moć određenog pitanja.

Naš racionalni, svesni um je divna stvar. Ali ponekad kada tražimo rešenje, to može biti ograničen resurs. Uvek tražim načine da radi pametnije, a ne teže.

Šta ako je moguće pronaći odgovore u snu? Otkrila sam da je moguće učiniti upravo to.

Nije ni upola komplikovano kao što kaže poslednja rečenica. Pitanja su ključna. Naučila sam kako ovo funkcioniše za mene i pokazaću vam kako to učiniti.

Da bismo bolje razumeli kako um deluje, pogledaćemo analogiju iz naučne fantastike: Starship Enterprise iz Zvezdanih staza – delom zbog svog oblika, a delom zbog načina na koji različiti odseci deluju.

Most” broda je mesto gde se čini da se većina akcija događa – to je kontrolni centar. Kapetan Kirk muževno stoji na mostu Enterprisea, donosi odluke i izdaje naredbe – sa egom veličine obližnje planete.

Zapravo, kapetan Kirk je savršen primer “ega” sa stajališta psihologije ili ličnog razvoja: on je naš koncept samoga sebe ili reprezentacija konstruisanog bivstva.

Oksfordski rečnik definiše ego kao "deo uma koji posreduje između svesnog i nesvesnog i odgovoran je za testiranje stvarnosti i osećaja ličnog identiteta."

Uprkos onome što je postigao u seriji, posao kapetana Kirka je osigurati uspeh svoje misije i trajnu dobrobit svoje posade i broda. Na njemu je da prima i procenjuje informacije, važne opcije i odlučuje o najboljem načinu delovanja.

Naš svesni rad mozga je kao naš vlastiti “kapetan Kirk”, koji stoji na mostu našeg uma, preuzima kontrolu i pokušava doneti sve odluke. Bilo kakvi problemi ili situacije koje treba pregledati dolaze ovamo najpre na most, a naš svesni um je vrlo dobar u donošenju tih odluka.

Međutim, kao i kapetan Kirk, naš ego može biti pomalo prepun vlastite važnosti i preterane gorljivosti za rešavanje problema. Često ne primećuje sva moguća rešenja ili ne koristi resurse koji su prikladniji za pronalaženje tih rešenja.

Međutim, most je samo mali deo. Mašina, motor podstiče sve što se događa na mostu. Most i kapetan Kirk mogu izgledati kao središte, ali bez stroja, motora, niko nigde ne ide. To je mesto gde se nalaze warp motori i gde se svi podaci pohranjuju iz svake misije i dostupne baze podataka.

Želja da hrabro krenemo može biti na mostu broda, ali snaga koja nam pomaže da dođemo do tamo je mašini, piše Kate M. Pennell za Better humans.

Motori i superračunari u mašina nikada ne prestaju raditi, nikad ne spavaju – za razliku od kapetana Kirka. Oni primaju uputstva, a zatim obrađuju sve to i rade dok se ne pronađe rešenje.

U Enterpriseu našeg uma, ta mašina je naš podsvesnium. Uvek obrađuje, ne spava kao svesni um.

Max Maltz upoređuje podsvesni um sa superračunarom ili autoserverom u svom radu (i sledećoj knjizi), Psycho Cybernetics. Maltz ga je izvorno objavio 1960. godine, ali njegove metode i ideje i danas prevladavaju. Možete videti uticaj njegovog rada u onome što govore lideri kao što su Zig Ziglar, Tony Robbins i Benjamin P. Hardy.

On objašnjava da na isti način na koji mašina ne rasuđuje ili prosuđuje, on samo sledi zadatak koji je postavio, kao i podsvesni um.

PageBreak

Ovo uradite svako veče pre nego što zaspite: evo kako da dobijete važne znakove i odgovore iz snova
Foto: Shutterstock ovo-uradite-svako-vece-pre-nego-sto-zaspite-evo-kako-da-dobijete-vazne-znakove-i-odgovore-iz-snova5

Moć podsvesti

Zaista jednostavan primer toga je kada se pokušavate setiti nečijeg imena. To nas muči, zar ne? Jednostavno pitanje “kako se zove?” poslano je natrag iz svesnog u podsvesni um, gde naša tražilica deluje do tri sata kasnije, i dok se tuširamo, setimo se – "Džejn!"

Prvobitna situacija je prošla, ali podsvesna mašina je radila kako bi pronašla odgovor, dok je naš svesni um radio druge stvari. Sada dok radimo nešto što ne uključuje visoke nivoe angažmana mozga, poruka može proći: “Hej, ti na mostu: Džejn.”

Drugi primer igre između svesti i podsvesti je način na koji oni rade zajedno kada moramo doneti odluku. Na primer, recimo da želim kupiti nove cipele.

Dok obavljam svoje svakodnevne zadatke, sada počinjem primećivati ljudske cipele. Datoteka je još uvek otvorena na “Koje cipele kupujem?”, tako da moji uređaji za prikupljanje podataka (oči i uši) šalju informacije natrag u kontrolni centar (svesni um), što čini brzu procenu (sjajna boja / izgleda udobno).

Jesam li već pre primećivala ljudske cipele? Ne baš.

Jesu li ljudi nosili cipele pre toga? Naravno! Jednostavno nisam dala narudžbu za “skeniranje i pretraživanje” za “cipele”.

Kupovina cipela je jednostavan primer, ali isti princip u akciji je ako želimo promeniti naš posao, pronaći kurs, upoznati novog partnera ili otkriti način da promenimo područje našeg života. Možemo dati narudžbu za pretraživanje i skeniranje. Podaci dolaze, a zapanjujuće moćna podsvest povezuje je i kompilikuje, čak i kad o tome ne razmišljamo svesno.

Znamo da je ključna postavka pravih pitanja i da moramo naterati kapetana Kirka iz našeg ega da se oslobodi situacije i napravi pauzu. Tako sada možemo pogledati kako to praktično učiniti i postaviti naš mozak za pronalaženje kreativnih rešenja i uspeha.

Pitanja su ključna. Pitanje je bolje od mišljenja ili afirmacije za pronalaženje kreativnih rešenja. Pozitivne afirmacije mogu biti vrlo uticajne za menjanje programiranja u našoj podsvesti, ali to ne šalje naređenje da se nešto učini: da se traži i povezuje.

Stalno radim na toj ideji da postavim pitanje svojoj podsvesti gotovo godinu dana i primetila sam razlike u mojim rezultatima. Evo što sam naučila kroz pokušaje i greške i neka odgovarajuća istraživanja.

Postavite kvalitetna pitanja

Dobra pitanja pozivaju na delovanje i širenje. Podsvest voli da stvarate veze i kada ima šta da radi, a voli i dobra pitanja.

Drugo, fokus pitanja čini razliku. Veliku razliku.

Ako pošaljem pitanje “kako se mogu osećati manje umorno celo vrijeme?” – to je negativno pitanje. Fokus je na osećaju umora, tako da je to ono što govorite računaru – da se usredsredi na to. Rezultirajuće misli i osećaji odražavaće taj fokus. Umoran, umoran.

Pitanje treba preformulisati: “Kako mogu ove nedelje podići nergiju?” Fokus je pozitivan, na energiju i osećaj energizovanosti, a rezultati će slediti. Postavljanjem određenog vremenskog okvira na primer ove nedelje ili sutra postavljate lepe parametre kako bi se vaša podsvest mogla igrati.

Otkrila sam da je vredno trošiti malo vremena kako biste pronašla pravi način izražavanja mojih pitanja kako bi bila pozitivna i specifična. Potrošim pet ili deset minuta u vaganju pitanja dok ne osetim da je ispravno i u skladu sa onim što sam htela, i to je vredno rezultata.
Kada se držimo naših problema u svjesnom umu, to može uzrokovati stres i frustraciju. Zapravo, ne iznenađuje: potrebne su mu opcije i prostor za razmatranje odluka ili uvid u to.

U osnovi, morate se odmoriti! Možda zvuči iznenađujuće kad kažemo da biste trebali pronaći rešenje, trebali biste prestati svesno raditi na tome. Zapamtite: Arhimed nije imao svoju “Eureku” trenutak pre nego što je ušao u kupku.

Sherlock Holmes, iako je izmišljeni lik, igrao je šah ili violinu kada je hteo odgovore na nešto što ga je mučilo. Pitam se koliko je puta Arthur Conan Doyle učinio nešto slično dok je dopuštao svom umu da ga prožmu njegove priče i ideje?

Smatram da mi uzimanje pauze omogućava da se oslobodim pritiska u mislima. Odmorite se da biste bili produktivniji.

To je delotvorno kratkoročno rešenje. To daje mašini vreme za sortiranje podataka i uspostavljanje veza, slanje rezultata na most i… "Eureka!"

Tomas Edison redovno bi odremao kada bi se suočio sa problemom. Poznat je po tome što je dremao u svojoj stolici držeći dve metalne loptice u rukama, koje bi ispustio kada bi zaspao i one bi ga probudile. Odgovor ili uvid često bi se pojavio nakon buđenja.

Albert Ajnštajn i Nikola Tesla takođe su bili poznati po svojim navici dremanja.

Jeste li znali da je poznati britanski premijer Vinston Čerčil imao krevet u parlamentu i bio je uveren da su njegova redovna dremanja deo uspeha njegove vladavine?

PageBreak

Ovo uradite svako veče pre nego što zaspite: evo kako da dobijete važne znakove i odgovore iz snova
Foto: Shutterstock ovo-uradite-svako-vece-pre-nego-sto-zaspite-evo-kako-da-dobijete-vazne-znakove-i-odgovore-iz-snova3

Dremanje uspešno oslobađa fokus svesnog uma

Nekada sam se smejala ideji osnažujućeg dremanja – to je za bake, zar ne? Ali otkrila sam da sam pogrešila i da ponekad kratki prekidi u radu osvežavaju moje energetske nivoe i dopuštaju da moj podsvesni um sjaji. Podsvest ne spava, zapamtite, tako da kratak trenutak dremanja uspešno oslobađa fokus svesnog uma na subjekt tako da “motor” može učiniti ono što najbolje radi.

Dremanje je dobro, ali ono što smatram da je najdlotvornije postaviti pitanje noću, neposredno pre spavanja.

U krevetu, lepo i opušteno, volim pregledati svoj dan i poslati pitanje svojoj podsvesti kako bi se igrala dok ja punim baterije. Doslovno radim u snu.

Jedan članak o nervnoj plastičnosti objavljen u časopisu “Granice u neuronskim krugovima” objašnjava da:

“Za vreme spavanja nastaju nove sinaptičke veze, a stare se veze “čiste”. To vam može omogućiti da vidite obrasce gde ih pre nije bilo.”

Za Edisona se kaže da nikada nije zaspao, a da prethodno nije postavio pitanje. Ti obrasci spomenuti u članku su ono što nam daje rešenja i uvide sledećeg jutra.

Zapisivanje pitanja pre spavanja pomaže mi dvostruko. Pomaže da razmislim i pažljivo formiram najbolje pitanje koje će mi dati najbolji odgovor. Takođe me ujutro podseća na ono što sam tražila.

Zapisivanje pitanja noću da bi ga pregledala sledeći dan, drži me na pravom putu.

Ovo je postalo deo moje noćne rutine – svojevrsna mentalna higijena. Na isti način na koji uveče perem zube, takođe razmatram tri pobede i postavljam svoje pitanje u svoj dnevnik kao deo mog mentalnog zdravlja.

Tehnika postavljanja pitanja noću pre spavanja radi jako dobro u kombinaciji sa jutarnjim dnevnikom.

Ne govorim o ‘onome što sam imala za doručak i vrsti boli u leđima’, nego o obliku pisanja u kojem se krećemo prema vrhunskom stanju fokusa i postavljamo naše najdragocenije prioritete za naš dan, oblikujući našu budućnost pre nego što se dogodi.

Neki koriste naviku “jutarnje stranice”, gde izbacuju stvari iz uma i to im je prva stvar koju učine ujutro, dok pišu bez posebnog filtriranja ideja. Ned Herman u svom radu na moždanim talasima potvrdio je da postoji nešto posebno u hvatanju vašeg mentalnog stanja nakon prvog buđenja.

“Tokom ovog ciklusa buđenja moguće je da pojedinci ostanu u theta stanju duže vreme od pet do petnaest minuta – što im omogućava da imaju slobodan protok ideja o jučerašnjim događajima ili da razmišljaju o aktivnostima predstojećeg događaja. Ovo vreme može biti izuzetno produktivno i može biti razdoblje vrlo značajne i kreativne mentalne aktivnosti.”

Ova kreativnost je od vitalnog značaja. To nam omogućava da razmišljamo iz drugačije perspektive i vidimo ono što pre nismo mogli videti.

Nemojte pogrešiti misleći da je pisanje jutarnjih stranica samo za, recimo, kreativne pisce. To može koristiti svako ko želi pristupiti svom punom rasponu moći mozga.

Vaš prekrasni um

Naš um je neverovatan. Ono što vidim u svom ličnom iskustvu i istraživanju na ovu temu je da je moguće povećati naš potencijal i produktivnost kroz jednostavnu naviku.

  • Stvorite pitanje.
  • Neka to pitanje odzvanja.
  • Verujte svom podsvesnom umu.
  • Radite nešto drugo, na primer, odremajte.
  • Budite spremni i svesni odgovora.

Pomeranje veće ravnoteže i kohezije u mom umu je važno za mene, da radi pametnije – a ne samo teže – kako bi kreirao ono što želim.

Ja nisam Ajnštajn ili Čerčil, ali ako imitiram njihove navike, mogu poboljšati svoje, a onda mogu dopustiti da te navike poboljšaju moj život. Sada imam i manje glavobolja i zabavljam se igrajući se s ovom jednostavnom tehnikom kako bih povećala svoju kreativnost, uvid i produktivnost.

Uostalom, to nije nešto zbog čega ću propustiti dremanje, zar ne?

Izvor: Atma