Temelj dobrih odnosa među ljudima je komunikacija, i to me bilo kakav već dobra komunikacija. Svi mi pričamo po ceo dan, razgovaramo, diskutujemo, pokušavamo da prenesemo neku poruku ili informaciju ili da iste dobijemo od svojih sagovornika. Koliko od dobre komunikacije možemo da dobijemo toliko komunikacija može i da bude izvor nesporazuma i konflikta.

Jedan od važnih aspekata kvalitetne komunikacije je aktivno slušanje što je termin koji je skovao američki psiholog Karl Rodžers. Mi vam predstavljamo osnovne principe aktivnog slušanje uz koje ćete, ako ih budete poštovali značajno popraviti odnose sa ljudima i uspešnost komunikacije.

Tišina

To je pre svega da ćutite kada vaš sagovornik govori ili dok traži nastavak svojih ideja: prva tehnika aktivnog slušanja je dakle TIŠINA. Većina ljudi razmišlja o onome što će reći dok drugi govori i “uskače” čim se ukaze prva prilika. Kada slušate drugog, posvetite se tome u potpunosti i ostavite mu vremena da nastavi pre nego što uzmete reč.

Empatija

Empatija je „sposobnost da se uđe u subjektivni svet drugih da bi se razumeo iznutra“. Ovaj stav bezuslovnog prihvatanjadrugima ostavlja vreme i prostor za izražavanje, mogućnost da kažu. Pozitivnost ovog stava oslobađa zdravu energiju i omogućava da se diskursu posveti maksimalna pažnja, tako da se može podeliti i razumeti.

Autentičnost

Autentičnost je kada osoba daje prednost zdravim odnosima. Autentični ljudi su oslobođeni laži, predrasuda i nezavisni kada moraju da idu svojim putem. Veruju u uzajamno poštovanje, princip reciprociteta i vrednosti. Kod aktivnog slušanja autentičnost je posebno važna jer se zahvaljujući tom stavu stvara veza poverenja i oslobađa dijalog.

Dobronamernost

Vrlo jednostavno, biti dobronameran znači pomagati ili činiti dobro drugima. Time što smo ljubazni prema drugima, prihvatamo druge onakvima kakvi jesu, ljubazni smo, empatični smo i saosećajni. Dobronamernost prema drugima podrazumeva neosuđivanje drugih. To što smo drugome pomogli trebalo bi da bude dovoljno za naše dobročinstvo. Drugim rečima, mišljenje koje će drugi imati o nama ne utiče na našu dobronamernost. U aktivnom slušanju dobronamernost se ispoljava razumevanjem drugog i neosuđivanjem. Slušalac je tu da pomogne a ne da optuži ili ukori.

Kako vežbati aktivno slušanje?

Slušajte pažljivo
Pažnja zahteva demonstraciju određene koncentracije na osobu koja govori. Mora da oseća da vas njen govor zanima. Biti pažljiv ne znači uroniti u tišinu, već poštovati vreme za govor drugih dok postavljate pitanja ili dobijate informacije kada su vam potrebne.

Obratite pažnju na značenje
U aktivnom slušanju značenje reči se analizira sistemskim pristupom: analiza govora kao celine da bi se uvidela prava poruka. Neophodno je da se ne pogreši u analizi značenja. Obratite pažnju i na neverbalno: prekrštene ruke, pomeranje pogleda, mlataranje nogu, tikovi, tišina, brz ritam... Sve te elemente je potrebno dekodirati da biste osetili stanje u kome se vaš sagovornik nalazi, ali i u potpunosti razumeli poruku koju prenosi vama, sa emocionalnom dimenzijom koja ga prati.

Pokažite interesovanje
Onaj ko sluša (aktivno) treba da pokaže da ga zanima ono što mu sagovornik izlaže. Biti potpuno prisutan i usresređen (gledanje osobe u oči, klimanje glavom, itd.) i napuštanje svih drugih suvišnih aktivnosti. Na primer, tokom razgovora, slušalac ne bi trebalo da proverava svoju e-poštu ili telefon. Interesovanje se manifestuje i postavljanjem pitanja i traženjem detalja. Biti zainteresovan za drugog je od suštinskog značaja za aktivno slušanje.

Preformulišite
Preformulisati znači ponoviti sopstvenim rečima. Ovo će vam omogućiti da budete sigurni da ste razumeli šta vam je sagovornik rekao, izbegnete nesporazum i demonstrirate razumevanje: da ste čuli i integrisali poruku koju vam je sagovornik poslao. Preformulisanje je važan princip aktivnog slušanja.

Kako razviti aktivno slušanje?

Nekoliko saveta vam može pomoći da koristite aktivno slušanje. Na primer, gledajte svog sagovornika pravo u oči, ne prekidajte ga, ohrabrite sagovornika da nastavi diskusiju postavljajući pitanja ili koristeći reformulaciju. Da biste vežbali, možete organizovati debate sa sa prijateljima ili porodicom i pokušati da primenite gore navedene savete i imperative.

Izvor: Sensa/Marica Živković, Internacionalni sertifikovani coach