Depresija kod mladih ljudi može biti kamuflirana! Psiholog upozorava na sledeće simptome...

Depresija podrazumeva pad raspoloženja koji se održava duže vreme. Osoba se oseća tužno, posmatrajući tugu kao stanje koje nikada neće proći. Mogu dominirati i smenjivati se i pojačana razdražljivost i/ili emocionalna praznina. Usled bezvoljnosti, tromosti, gubitka interesovanja i osećaja nedostatkaenergije dolazi do povlačenja iz velikog broja aktivnosti u koje je osoba prethodno bila uključena.
Ovo, veoma teško i bolno stanje, pogađa značajan broj ljudi, uključujući i adolescente. Istraživanja pokazuju da će se jedna od deset osoba u nekom trenutku u svom životu suočiti sa depresijom. Za neke od njih to će biti samo faza koju će uspešno, samostalno prevazići, dok će kod drugih trajati duže, vraćaće se i biće potrebno uključivanje u adekvatan psihološki i/ili psihijatrijskitretman.
Jedna od razlika između ove dve grupe je u crtama ličnosti. Kod prve grupe će preovladati osobine koje osobu čine rezilijentnom (više o tome pročitajte ovde ), dok će kod druge pesimizam biti jači. Značajan je i uticaj nasleđa, neurobiološke vulnerabilnosti, hormonskih promena, kao i životnih okolnosti koje na osobu deluju kao jak stresor.
Često u svakodnevnoj komunikaciji čujemo da neko kaže da je pao u depresiju. Većina time, zapravo, želi da kaže da je tužna, neraspoložena, depresivna, potištena. Tuga je univerzalna emocija. Negativna, ali zdrava. Svako će se, s vremena na vreme, osećati tužno i depresivno. Međutim, to je samo jedan od simptoma depresije koja je složeniji poremećaj raspoloženja.
Depresija, dakle, podrazumeva kombinaciju i interakciju više simptoma, najmanje pet, koji su prisutni svakodnevno i ometaju funkcionisanje, u roku od najmanje dve nedelje. Simptomi se mogu odnositi na:
- osećanje tuge i uverenja o bezvrednosti, bespomoćnosti, krivici koja nisu srazmerna situaciji, odnosno postoji iracionalnost u njima; nije nužno da se ispoljavaju kroz potištenost – mogu se ispoljiti i kroz bes, agresivnost;
- gubitak interesovanja i zadovoljstva u većini, pa čak i svim aktivnostima;
- negativne, ,,crne’’ misli o smrti, umiranju, suicidu; osoba sebe i svet oko sebe vidi kao da posmatra kroz ,,crne naočare’’;
- izraženu nesigurnost i pad samopouzdanja;
- promene u kvalitetu sna – osoba spava previše, premalo i/ili isprekidano;
- promene u težini – dolazi do poremećaja apetita pa osoba jede premalo ili previše (posledično se može razviti i neki od poremećaja ishrane, više o njima pročitajte ovde);
- gubitak energije, usporenost, iscrpljenost, bezvoljnost;
- probleme sa koncentracijom;
- somatske tegobe – glavobolja, digestivni problemi.