Anksioznost je psihočko stanje sa kojim se danas suočava veliki broj ljudi, ali nemaju svi jednake simptome, niti na isti način anskioznost može uticati na kvalitet života. Osobe koje imaju razvoijen oblik anksioznosti često imaju napade panike, suočavaju se sa strahom i promenama koje im često ne dozvoljavaju da žive onako kako bi želeli. U takvim situacijama neophodno je potražiti stručnu pomoć. Međutim, postoje i blaži oblici anksioznosti sa kojima se mnogi od nas suočavaju svakodnevno, a da toga nismo ni svesni.

Na površini se čini da je sve u redu. Živimo dane kao da se ništa nije dogodilo, izvršavamo svoje obaveze, posvećeni smo zadacima, ali u pozadini se suočavamo sa sve više strahova i briga koje očajnički pokušavamo da držimo pod kontrolom.

"Čovek sa funkcionalnom anksioznošću može da se uključi u svakodnevne aktivnosti, a da se efekti njegove anksioznosti ne primete. Moguće je da je takva osoba čak i deluje kao izuzetno mirna. Međutim, anksioznost se može iskazati i u nervoznim tikovima, perfekcionizmu, potrebi da se sve daje ili kontroliše svaki aspekt života", kaže psiholog dr Karla Mari Menli.

Znaci da živite sa funkcionalnom anksioznošću, a da toga niste svesni:

1. Poremećaji spavanja - Mnoge misli koje smo potisnuli tokom dana bude se no'u. Samo zato što ste odlučili da ignorišete anksioznost, to ne znači da će vas ona napustiti. Ako imate problema sa spavanjem, bilo da je teže da zaspite ili se probudite usred noći i ne možete ponovo da pobegnete u snu, to može biti zbog misli koje nisu našle drugo vreme da se ispolje.

2. Potreba za kontrolom - Uznemireni ljudi osećaju potrebu da kontrolišu, predvide i pripremaju sve svoje akcije tokom dana. ovo rade kako bi se osećali sigurnije, ali stalna poptreba za kontrolom može da opterećuje.

3. Perfekcionizam - Potreba za perfekcionizmom u svemu je suptilan znak da je anksioznost prisutnija nego što mislimo. Ukoliko se trudimo da sve uradimo savršeno, moguće je da postoji veliki strah od greške i neuspeha, a perfekcionizam predstavlja veliki terat za osobu.

4. Nemogućnost opuštanja - Potreba da stalno budemo zaposleni i nešto radimo, bilo da je kod kuće ili na poslu, može da bude beg od bavljenja sopstvenim mislima.

5. Fizička nelagodnost - Pored somatizacije, anksioznost može da izazove i bolove na fitzičkom nivou - bol u stomaku, pritisak u ramenima i leđima, bol u vratu, problemi s probavom, nedostatak daha, ubrzano kucanje srca itd.

6. Ponavljajuće navike - Kada krene lavina misli, možda grickate nokte, grickati usne, nervozno pomerate nogu i slično. Neki ljudi nažalost pribegavaju alkoholu ili drogama i učinili bi sve da zaustave emocionalni tobogan koji ih obuzima.

Ukoliko primećujete kod sebe ove znakove i osećate se anksiozno, važno je da se obratite stručnjacima za pomoć u vidu psihologa i psihoteraputa.

Izvor: Sensa