Iako kardiolozi upozoravaju na opasnosti koje vrebaju od povećanog unosa masti i holesterola, postoje indicije da nizak nivo holesterola ima i štetne posledice.

Tokom istraživanja obavljenih još pre nekoliko decenija, koje su imale za cilj prevenciju srčanih oboljenja, naučnici su primetili da smanjene količine masti u organizmu imaju veze s depresijom i povećavaju rizik od suicida. Naime, među ljudima koji su imali najniži nivo holesterola bio je povećan i broj smrti koje nisu uzorokovane bolešću, već samoubistvima, nesrećama i nasiljem.

Nije tačno utvrđeno na koji način su nivo masti i holesterola povezani sa samoubistvima, ali se pretpostavlja da je u tom korelaciji važan i serotonin, neurotransmiter koji snižava nivo agresije i povećava osećaj zadovoljstva. Serotonin je neaktivan sve dok se ne javi potreba da se spreči neka impulsivna radnja, kao što je pomisao na samoubistvo. Kod zdravih ljudi, serotonin zaustavlja te impulse, a kada on ne deluje kako bi trebalo, rezultat je impulsivno delovanje, kao što su neprijateljstvo ili suicidalne misli.

Dakle, ključ zdravlja nije u maksimalnoj redukciji masnoća u ishrani već u dobro izbalansiranom jelovniku.