Mediji nas plaše nedostacima vitamina i minerala, dok nas istovremeno bombarduju reklamama za ono što bi se teško moglo nazvati hranom. U principu, pravilo je sledeće: prava hrana se uglavnom ne reklamira. Proizvođači "hrane" se prosto takmiče da nas ubede da nije tako, izmišljajući stalno nove sisteme etiketiranja "zdrave hrane": "bez šećera", "sa 0% masti", "sa korisnim vlaknima", "obogaćeno vitaminima", itd. Kada pročitate tako nešto, budite ubeđeni da u pitanju nije prava hrana, jer joj je nešto oduzeto ili dodato.

Prava hrana nema nikakve bombastične etikete, zapravo, najčešće nije ni zapakovana. Ako pojedete dovoljno te hrane, zadovoljiće sve vaše potrebe, bez dodavanja ili oduzimanja bilo čega. Zdrava ishrana je isto što i jednostavna ishrana koju zna svako da spremi. Nisu vam potrebni nikakvi profesionalni jelovnici, savetovanja, analize krvi, aparati...

Evo, primera radi, obarite ili ispečete bez ulja pola kilograma krompira, pa ga začinite s malo soli i kašikom putera. Ima li šta jednostavnije? (Pogledajte jelovnik na kraju teksta, koji je primer jednostavne ishrane, koja zadovoljava SVE potrebe). Ono što je važno je da znamo šta je prava hrana: pod njom podrazumevamo voće, povrće, meso, ribu i jaja. Takođe, iako se zagovornici sve popularnije "paleolitske" ishrane neće složiti, mislim da u ishranu možemo da uvrstimo i manju količinu namirnica, koje kao vrsta jedemo relativno kratko, tek nekih 10.000 godina (ljudska vrsta je stara oko 2 miliona godina!): žitarice, mahunarke i mlečne proizvode.

Iako ove namirnice imaju neke mane, poput fitata u žitaricama i mahunarkama, ili laktoze u mleku, neki autoriteti po pitanju ishrane, poput dr Vestona Prajsa (Weston A. Price), pokazali su da i ove namirnice određenim postupcima pripreme mogu biti zdrava hrana. Fitate iz integralnih žitarica i mahunarki možemo ukloniti natapanjem pre temeljnog kuvanja ili tako što ćemo jesti samo prirodni beskvasni hleb. Stari sirevi, poput ementalera, često sadrže vrlo malo ili nimalo laktoze, zahvaljujući delovanju korisnih sirnih kultura, a pritom su veoma dobar izvor kalcijuma i omega-3 masnih kiselina. Ono što u našoj ishrani nikako ne treba da se nađe je industrijska hrana, poput gaziranih pića, grickalica ili keksa. Takođe, ulja od semenki treba izbaciti i koristiti kokosovo ulje za kuvanje i male količine maslinovog za salate: samo tako ćemo izbeći previše omega-6 masnih kiselina u ishrani. Orašasto voće i semenke treba jesti umereno, jer postavite sebi pitanje: da ste u prirodi i da morate sami da ih sakupite ili oljuštite, koliko biste uspeli da pojedete u jednom danu?

Jedite jednostavno i bićete zdravi! Predlažem vam jedan jednostavni jelovnik (za prosečnu žensku osobu):

Doručak:

  • 6 zrelih banana

Ručak:

  • 500 g krompira kuvanog na pari, kašika putera, 50 g ementalera

Užina:

  • 50 g badema

Večera:

  • 200 g skuše ispečene u rerni (bez ulja), glavica salate (bez ulja, prelivena limunom)