Mleko sadrži proteine, kalcijum, magnezijum i važno je za zdrav rast i razvoj kostiju dece. Mleko životinje hranjene travom sadrži čak 500 odsto više CLA nego ono od životinje hranjene žitaricama (journal of dairy science, 1999.). Ali u industrijskoj proizvodnji mleka trava je poslednje što se stavlja pred kravu.

Na primer, proizvođači mleka u SAD, jednoj od najrazvijenijih zemalja sveta, svoje proizvode danas ne smeju da prodaju u Evropi i to zbog upotrebe genetski proizvedenih hormona koji se daju kravama, a koji mogu izazvati niz neželjenih zdravstvenih problema. Veštački proizveden hormon poznat kao BST se u toj zemlji daje kravama kako bi se povećala proizvodnja mleka i to za oko 20 odsto.

Taj isti hormon stimuliše jetru da proizvede više IGF1, hormona sličnog insulinu, koji prirodno imaju i ljudi i krave. Nažalost, taj hormon će često izazvati infekciju kod krava pa im se daje antibiotik.

Mleko krave koja je primila ove hemikalije, koje danas nazivamo ksenoestrogenima, proći će proces pasterizacije koji će ubiti štetne bakterije, ali, nažalost, neće uništiti hormon IGF1 kao ni ostatke antibiotika. Zbog toga ćemo ispijanjem takvog mleka i sami unositi antibiotike u organizam, čime povećavamo otpornost na njihovo delovanje u trenucima kad nam zaista trebaju.

S druge strane, višak hormona IGF1 kod ljudi se povezuje s povećanim rizikom od karcinoma dojke, prostate i debelog creva. To potvrđuje i novije istraživanje sa Univerziteta Harvard (Physicians Health Study) u kome je učestvovalo više od 20.000 muškaraca lekara. Oni koji su redovno pili mleko sa spornim hormonima bili su izloženi 40 odsto većem riziku oboljevanja od karcinoma prostate.

Nije ni čudo što je EU uvela zabranu prodaje ovakvih mlečnih proizvoda.