Mnogi od nas koji su odrastali u drugoj polovini prošlog veka setiće se sada sa nostalgijom čuvene užine koje su dobijali od svojih baka: parče hleba, mast i aleva paprika. Mast životinjskog porekla je praktično izbačena iz naše ishrane krajem 20. veka i nju su zamenile najrazličitije vrste biljnih ulja.

Mnoge masti su proglašene za nedopustive. Dok smo smanjivali mast, povećavali smo šećer i ugljene hidrate i time sebi nismo učinili nikakvu uslugu. Izgleda da, bar prema pisanju dr Džozefa Merkole i istraživanjima na koja se on poziva, naše mitohondrije i njihovo zdravlje direktno zavise od zdravih masti, kao i od uravnotežene ishrane bez šećera i sa strogo kontrolisanim količinama ugljenih hidrata i proteina.

Dijeta koju dr Merkola preporučuje zove se mitohondrijski metabolički tretman (MMT) i za osnovu ima neprerađenu hranu bez žitarica, koja se nadograđuje unosom visokokvalitetnih masti, uz ograničavanje unosa ugljenih hidrata na 50 gr dnevno i izbegavanje čak i prirodnih šećera.

Zasićene masti imaju brojne važne funkcije u organizmu: obezbeđuju gradivne jedinice za ćelijske membrane i hormone, pomažu apsorciju minerala i nosioci su vitamina koji su rastvorljivi u mastima (A,D,E,K). Kako navodi dr Merkola, većina nas bi zapravo trebalo da poveća količinu zdravih masti, i to zasićenih i mononezasićenih (avokado i neki orašasti plodovi), kao i omega-3 masti.

Njegova preporuka je i strogo ograničenje unosa rafinisanih biljnih ulja, pa čak i prirodnih omega-6 masti (kojih ima u orašastim plodovima i semenkama).

Cela priča o mitohondrijama i optimalnom funkcionisanju organizma se bazira na ogromnoj količini podataka i istraživanja koja su tokom godina rađena, a u osnovi svega jeste činjenica da naše telo bolje radi na mastima nego na šećeru. Kada unosimo šećer i ugljene hidrate bez vlakana koji se brzo pretvaraju u šećer, naše telo stvara i više slobodnih radikala. Kada unosimo previše ugljenihhidrata, pankreas luči insulin, a što je više insulina prisutno u krvi, telo dobija signale da stvara zalihe masti.

Preporuke i istraživanja na koja se dr Merkola poziva možete naći u knjizi „Masti – gorivo vašeg organizma” (Laguna). MMT bi trebalo da se sprovodi uz obaveznu konsultaciju sa lekarom i podrazumeva pažljivo merenje porcija hrane, kao i redovno merenje različitih parametara u krvi. S druge strane, ako malo fleksibilnije prihvatimo ovaj pristup, možemo optimizovati svoju ishranu i dosta učiniti za zdravlje svojih ćelija.

Izvor: Sensa