Za razliku od ogromnog broja novih, skupih terapija i tehnika neobičnih naziva, kojima smo izloženi poslednjih godina, hortikulturna terapija je metoda vekovima prisutna u životu ljudi. Doduše, u početku je ideja bila sasvim pragmatična - kako proizvesti hranu i obezbediti porodicu i sebe, ali poslednjih decenija se o baštovanstvu otvoreno govori kao o terapiji koja ima blagotvorno dejstvo na kompletan psiho-fizički razvoj i kondiciju kako zdravih ljudi, tako i onih sa posebnim potrebama.

Bavljenje biljkama, boravak u prirodi, fizička aktivnost čine da svako ljudsko biće, bez obzira na telesna i intelektualna ograničenja kao i lične kapacitete bude produktivno, kreativno, da stiče nova znanja i opušta se. U ovom procesu su angažovane motoričke, senzorne, perceptivne, kognitivne, afektivne, duhovne i psiho-socijalne veštine čoveka, a najlepši deo bavljenja biljkama je što, osim divnog osećaja relaksiranosti i spokoja, ima i cveća, voća, urednog travnjaka...

Nisu vrtlari ti koji su samoproklamovali ideju terapije cvećem. Oni su samo intuitivno prepoznali i intimno je upražnjavaju uživajući u lekovitom dejstvu neposrednog kontakta sa biljkama. Hortikulturna terapija odnosno socijalna i terapeutska hortikultura (skraćeno STH) je zvanična terapijska tehnika koja najveći broj pristalica ima u Americi. Američka hortikulturna asocijacija terapeuta (AHTA) je udruženje koje angažuje obučene, trenirane terapeute, a oni, kroz precizno osmišljene i isplanirane aktivnosti bazirane na sadnji i nezi biljaka, postižu zavidne rezultate sa klijentima.

U pitanju su rehabilitacioni timovi stručnjaka, sastavljeni od doktora, psihologa, psihijatara, terapeuta koji postepeno uvode klijente u sve faze baštovanstva - od sejanja i sađenja, preko zalivanja, okopavanja, prihranjivanja, plevljenja i presađivanja, do finalne prodaje sopstvenom rukom i energijom odgajenih odraslih primeraka biljaka. Na taj način, osobe koje su pomoć potražile jer se osećaju neadaptirano, nesrećno, neuspešno, bezvredno, izgubljeno, očajno, kroz sasvim prirodan i naizgled običan proces asistiranja u rastu i razvoju biljke i sami doživljavaju neverovatnu transformaciju, rastu, razvijaju se i evoluiraju. Njihovo samopouzdanje jača, osećanje sopstvene vrednosti, smisla i svrsishodnosti osnažuje, a time se značajno popravlja i njihovo zdravstveno stanje i kvalitet njihovog života uopšte.

PageBreak

Magija prirode

Priroda je velikodušna i darežljivo i nesebično nam vraća svaki uloženi minut i investirani trud kroz plodove i poklone kojima nas obasipa. Ima li veće sreće, iznenađenja i uzbuđenja nego kad se probudimo, a u saksiji nam je procvetala nova biljka? Time i sami postajemo aktivan učesnik u magiji stvaralaštva zvanoj priroda.

Pored ovih, opštih, pozitivnih efekata bavljenja hortikulturom, postoje i neka neobična, novootkrivena i dragocena saznanja. Naime, svako ko je probao da golim rukama uhvati grumen humusom bogate, rastresite zemlje imao je priliku da oseti nešto posebno. I ako zanemarimo manikir, nokte i crno ispod njih, osećaj dodira crnice je neopisivo dobar.

Da nije reč o fikciji, potvrđuju i naučna otkrića. Tačnije, ustanovljeno je da u zemlji živi pametna i korisna bakterija zadužena za dobro raspoloženje. Njeno ime je Mycobacterium vaccae i ona je pravi srećni organizam. Ovaj smajli deluje antidepresivno podižući nivo serotonina i norepinefrina, neurotransmitera koji se stvaraju u mozgu čineći ljude srećnim. Brojni eksperimenti na kojima se radi nekoliko godina potvrđuju da su pacijenti oboleli od najtežih bolesti, kao i večiti zamorčići, miševi, daleko vitalniji, emocionalno ispunjeniji i kognitivno uspešniji ako se izlažu pomenutoj bakteriji.

Dakle, kad smo neraspoloženi - pravac bašta, kad smo anksiozni - klečanje, sađenje, okopavanje, učiniće nas mirnijim i opuštenijim, a kad je deci dosadno - dajmo im njihovo, lično parče zemlje na obrađivanje, pa kad se zaprljaju da se smejemo svi zajedno...