Pravoslavni vernici u Srbiji 19. avgusta proslavljaju praznik PreobraženjeGospodnje, kao sećanje na događaj preobraženja Isusa Hrista na gori Tavor. U svetim spisima i hrišćanskom predanju na ovaj dan se Hristos preobrazio pred apostolima i zasijao kao Sunce. "Tada se Hristu i apostolima javio Mojsije i Ilija koji su govorili sa Gospodom o njegovoj smrti u Jerusalimu", piše u verskim knjigama.

Preobraženje je jedan od 12 važnijih hrišćanskihpraznika, a za ovaj dan se vezuju razni običaji i verovanja. U crkvama se sveti grožđe kao simbol zahvalnosti za plodove zemlje, pa se veruje da na ovaj dan treba jesti baš ovo voće.

Prema starom verovanju smatra se da nakon Preobraženje više neće biti velikih vrućina, kao da je ovo i poslednji dan za kupanje u rekama. Govorio se da se na Preobraženje preobražava list u gori i kamen u vodi. Tada lišće polako počinje da žuti, a voda postaje hladnija, dok se veruje da se u noći ovog praznika i nebo preobražava (menja) tri puta.

Stari običaj je da na ovaj dan ne treba spavati preko dana kako ne bismo cele godine bili pospani, kao i da ne treba plakati i negovati loše navike, već dan provesti u slavlju i molitvi.

Preobraženje se slavi za vreme Gospojinskog posta koji traje do 28. avgusta, praznika Velike Gospojine, a pravilo je da se na ovaj praznik posti i da se za ručak jede riba.

Običaji na praznik Preobraženje_1983857192
Shutterstock, By Anna Krivitskaya 

Izvor: Sensa