Pravoslavni vernici u Srbiji proslavljaju dva puta godišnje praznik koji se naziva Krstovdan, prvi 18. januara, a drugi, jesenji Krstovdan obeležava se 27. septembra. Praznik Krstovdan obeležava se u slavu časnog krsta, a za ovaj dan se vezuju razni običaji od davnina.

Širom Srbije praktikuju se različiti običaji na Krstovdan, u zavisnosti od mesta, ali jedan je verski i opšteprihvaćen, a to je strog post na ovaj praznik. Na Krstovdan se, kako je obeleženo u crkvenom kalendaru, posti na vodi, a u nekim krajevima postoji običaj da se na ovaj praznik jedu samo grožđe i hleb.

"Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti!" - ova izreka se vekovima poštuje na ovaj praznik. Pored posta, versko pravilo je da ovaj praznik treba provesti u molitvi.

U nekim mestima običaj je da se na Krstovdan očisti i sredi sav domi opere sav veš. Na zimski Krstovdan se sveti vodica, a i na jesenji, prema običaju treba u dom uneti osveštan bosiljak, biljku za koja se veruje da štiti dom od negativne energije i simbolizuje mir.

Za Krstovdan treba jesti grožđe, jer je ovo voće simbol slatke pobede, plodnosti i obilja, a smatra se da oni koji ga na ovaj praznik jedu privlače sreću i obilje. Još jedan običaj zadržao se do danas, a to je da na Krstovdan treba vratiti sve dugove.

Izvor: Sensa