Živeći u prirodi čovek je kroz vekove i pokolenja sticao dragoceno iskustvo. Pored ostalog otkrio je otrovnost, lekovitost i hranljivost raznog bilja sa kojim se svakodnevno sretao u večitom lutanju i borbi za bolji, lakši život.

U XIX i XX veku nauka je pritekla u pomoc. Hemijskim ispitivanjima utvrđeno je u kojoj je fazi razvoja izvesna biljka najbogatija lekovitim sastojcima.

Takođe je otkriveno da lekoviti sastojci nisu uvek podjednako raspoređeni u svim biljnim organima. Po pravilu, u doba cvetanja biljka ima najviše lekovitih sastojaka u listovima i cvetovima, a na kraju vegetacije u podzemnim organima, plodovima, semenju i kori.

Prema tome: od vremena berbe u mnogome zavisi lekovitost biljke. Ovo moraju znati i oni koji beru bilje za domacu potrošnju, a pogotovo oni koji reše da sakupljaju bilje na veliko za trgovinu.

Pošto lekovito bilje može doneti prilične prihode, naročito porodicama brđana i planinaca sa mnogo dece, neophodno je potrebno znati kad koje bilje treba birati. Razumljivo je da nijedan biljarski kalendar ne bi mogao biti potpuno tačan, jer je naša zemlja prostrana i ima vrlo raznovrsnu klimu, reljef i biljni svet.

Tako na primer, dok u Beogradu lipa cveta obično u junu, u primorju ona cveta već početkom maja, a kada se popnemo na Rudnik, zbuni nas i obraduje lipa koja cveta tek u julu. Dok se mi u Beogradu u februaru mrznemo od hladnog severca i snega, dotle u Dubrovniku cveta ruzmarin.

Vreme cvetanja zavisi i od godine. Tako nekih godina podbel cveta već u januaru, dok znamo da on po pravilu cveta tek u martu i aprilu. O svemu tome napredan biljar mora da vodi računa; uvek mora biti budan, stalno u prirodi da ga ne bi nespremnog iznenadilo rano proleće, jer ako sa berbom zadocni, žetva je izgubljena i godina je propala za tu biljku. Zbog toga ovaj kalendar i ne može biti tačan za sve naše krajeve i za sve godine, ali ipak moze korisno posluziti našim vrlim biljarima kao putokaz i gruba orijentacija u radu.

Kad koje bilje treba brati

Januar: imela.

Februar: imela, borovi, brezovi i drugi pupoljci, zubača i pirevina, maslačak, cvet podbela i drugo.

Mart: zubača, hrastova i druge kore, jagorčevina, kopriva, krušina, ljubičica, maslačak, pirevina, podbel, repušina, srčenjak, pupoljci od topole, breze i drugog drveća, velika bedrenika, vodopija, vrbova kora i drugo.

April: božur, dobričica, glog, gorka detelina, gorocvijet, jagorčevina, kamilica, kopriva, lazarkinja, ljubičica, dan i noć; maslačak, oman, plučnjak, podbjel (cvet i list), repušina, rusa, rusomača, sasa, srčenjak, trn, velika bedrenika i dr.