Istraživanja pokazuju da imamo veću kontrolu nad sopstvenom percepcijom bola nego što mislimo. U jednoj studiji, svaki dobrovoljac posmatrao je sopstveni mozak na skeneru i iz prve ruke saznao na koji način se mogu kontrolisati centri u mozgu radi smanjenja bola. „To je poput smanjivanja tona na zvučniku", kaže dr Šon Meki, šef odeljenja za proučavanje bola na Univerzitetu Stenford. „Princip je isti, samo što se ovog puta smanjuje vaš doživljaj bola".

Dr Ronald Glik, jedan od direktora Centra za integrativnu medicinu u Medicinskom centru u Pitsburgu, SAD slaže se sa tim. „Bol je sastavni deo našeg 'bori se ili beži' instinkta, a tehnike koje uključuju telo i um, poput ravnomenog disanja - koje se obično koristi kao metoda tokom porođaja - usporava otkucaje srca, snižava krvni pritisak i smanjuje lični osećaj bola."

Dr Lesli Devenport, integrativnI psihoterapeut iz Medicinskog centra Kalifornija Pacifik u San Francisku podstiče one koji pate od svakodnevnih bolova da usvoje ove tehnike uma i tela. „Ne možete ništa da izgubite, osim bola", kaže ona.
Ove četiri najnovije tehnike vam mogu pomoći da se izborite sa hroničnim bolovima i mogu zameniti lekove - ili, ukoliko je to preporuka vašeg lekara - biti praktikovane kao dodatna terapija.

PageBreak

Vođeno maštanje

Ove vežbe vam mogu pomoći da odstranite sve vrste bolova jednostavnim reporogramiranjem uma, podsećajući se da mir postoji odvojeno od bola i da nam je i dalje dostižan. Pomaci u neurologiji takođe potvrđuju da ova vrsta maštanja može pokrenuti „prirodnu apoteku" u našem mozgu i da ga navede da sam ispušta supstance koje će smanjiti bol.

Ova tehnika takođe pomaže kod opuštanja mišića i redukcije stresa.
„Dok o nečemu maštate, vaše telo se ponaša kao da upravo to i proživljava", kaže dr Devenport. A vođeno maštanje je nešto što apsolutno možete usavršiti i sami.

Pokušajte:

1. Smestite se udobno, u sedeći ili ležeći položaj. Ključ je u tome da se opustite, ali da ipak ostanete budni. Stručnjaci savetuju da se ova tehnika praktikuje onda kada tek počinjete da osećate bol, a ne dok je on na vrhuncu.

2. Dozvolite da vam se u umu stvore slike mirnog, opuštajućeg mesta, bilo da je to napolju ili unutra. To može biti cvetno polje, mirna prostorija, planina, ili čak oblak. Najvažnije je da u svom umu vizualizujete mesto koje na vas deluje relaksirajuće.

3. Uključite sva čula dok zamišljate svoje mirno mesto. Budite svesni svih zvukova koji bi bili deo tog okruženja. Osetite temperaturu i udahnite njegove arome. Detaljno zamislite jačinu svetlosti i spektar boja. Na taj način, slika će postati jasnija i stvarnija, a aktiviraćete i intuitivnu, desnu hemisferu mozga, zaduženu za opuštanje.

4. Kada ste uspeli da stvorite kompletnu sliku mirnog mesta u vašem umu, proverite kako se osećate. Žena koju je dr Devenport lečila patila je od bolova u kostima i mišićima i zamislila je sebe kako pluta u toplim, slanim vodama Karipskog mora. Zamišljala je kako voda oblaže njene zglobove i otklanja pritisak sa njih, i njenu toplotu koja joj pruža olakšanje od bolova koji se šire od kičme do kolena. Ova pacijentkinja otkrila je da je, ako provede 20 minuta „plutajući" narednih nekoliko sati oslobođena od bolova. Često je praktikovala i ovakvo maštanje pred spavanje, na kraju dana.

5. Ostanite na svom mirnom mestu najmanje 15 minuta, a ako možete, i više.

U jednom istraživanju naučnici su testirali percepciju bola kod grupe ljudi koja je redovno praktikovala Zen meditaciju i upoređivali je sa percepcijom bola kod ljudi koji ne meditiraju. Otkrili su da ljudi koji praktikuju meditaciju, imaju mnogo viši prag tolerancije na bol od onih koji to ne čine.

Zen meditacija može biti teška za početnike, a pogotovo za one koji pate od bolova, jer podrazumeva mirno sedenje koje traje duže vreme. Umesto toga, pokušajte sa meditacijom u pokretu koja trenira vaš um da obraća punu pažnju na male pokrete, savetuje dr Hju Burn, učitelj meditacije iz SAD.

Vaša pažnja će biti usmerena na pokrete, pa će vam um zato postati mirniji a to će pomoći da se prevaziđe iskustvo koje bol sa sobom nosi.

Jedna od Burnovih učenica bila je žena od šezdesetak godina, u velikim bolovima, koji su nastali kao posledica lečenja od raka. Za nju je meditacija u početku bila gotovo nemoguća, jer nije mogla da podnese toliku količinu bola. Međutim, vremenom, praktikujući meditaciju uspela je da se otvori ka svom bolu i da ne dozvoli da je on obuzme. Kad bi ostala sama sa osećajem bola, probadanja, štipanja, mogla je da uvidi da deo njene patnje dolazi upravo od odupiranja.

Pokušajte:

1. Stanite tako da vam stopala budu i širini kukova, kolena blago savijena, ramena opuštena a ruke neka vam padaju pored tela. „Budite svesni toga da stojite na zemlji, svesni toga kako vaše telo diše i težine na svojim nogama," savetuje Burn.

2. Udahnite i polako podignite ruke ispred sebe, tako da budu paralelne jedna sa drugom, sa dlanovima okrenutim ka dole.

3. Izdahnite dok polako odručujete, a zatim vratite ruke u početnu poziciju, uz udah.

4. Ponavljajte ove pokrete tokom pet ili deset minuta i usmerite se na osećaje u svom telu svaki put kada spustite ruke.

PageBreak

Opušteni i srećni bez lekova
Foto: Profimedia opusteni_i_srecni_lekova_4.jpg

Autogeni trening

Ova vrsta prakse podrazumeva izgovaranje (i ponavljanje) pozitivnih rečenica dok se fokusirate na različite delove svog tela. „Izgovaranje ovih afirmacija stvara slike u vašem umu, što stimuliše autonomni nervni sistem koji utiče na opuštanje i smanjuje brzinu otkucaja srca", kaže dr Džejms Gordon, osnivač i direktor Centra za lečenje uma i tela u Vašingtonu.

„Radi se o vrsti samohipnoze", objašnjava Gordon. Autogeni trening pomaže vam da se opustite zajedno sa bolom, umesto da budete protiv njega, što većina ljudi radi. Umeće opuštanja pravi veliku razliku.

Pokušajte:

Mirno sedite ili lezite, zatvorite oči i polako ponavljajte svaku od sledećih šest rečenica po šest puta.

1. Moje ruke su tople i teške. Ja sam u miru.

2. Moje noge su tople i teške. Ja sam u miru.

3. Moje srce kuca polako i pravilno. Ja sam u miru.

4. Moj stomak zrači toplinom. Ja sam u miru.

5. Moje čelo je hladno. Ja sam u miru.

6. Moje disanje je lagano. Ja sam u miru.

PageBreak

Sporo disanje stomakom

Dr Gordon takođe preporučuje i ovu tehniku koju već četrdeset godina savetuje pacijentima, ali je i sam koristi. Jedna od njegovih pacijentkinja je praktikovanjem ove tehnike uspela da se podvrgne hirurškoj biopsiji, bez anestezije. Pošlo joj je za rukom da upadne u stanje duboke relaksacije i nije iskusila bol.

„Različiti ljudi imaju različite kapacitete, ali svako može da koristi ovu metodu da ublaži bolove koje trpi.

Pokušajte:

1. Sedite u udobnu stolicu i okružite se predmetima koji na vas deluju umirujuće.

2. Zatvorite oči.

3. Dišite duboko, kroz nos, tiho izgovarajući reč „mek" dok dozvoljavate svom stomaku da se proširi.

4. Polako izdahnite na usta, tiho izgovarajući reč „stomak". Opustite se nakon izdaha.

5. Usmerite svu pažnju na sliku svog mekog stomaka.

6. Radite ovo pet do deset minuta, jednom ili dvaput dnevno, ili onoliko često koliko je potrebno.