Menopauza se odnosi na vreme kada jajnici prestanu da proizvode jajne ćelije, nivo ženskih hormona estrogena i progesterona se smanjuje, menstruacija izostaje i više ne postoji mogućnost da se začne. Menopauza može nastupiti prirodno, ili kao posledica hemoterapije ili operacije uklanjanja jajnika.

Uobičajene godine za menopauzu su kasne četrdesete i rane predesete, ali ni to ne mora da bude pravilo. Period pred menopauzu je onaj kada menstruacije više nisu redovne. Za sve to vreme, normalni simptomi su: promena raspoloženja, preznojavanje, suva vagina, problemi s pamćenjem. Ipak, simptomi se značajno razlikuju od žene do žene. Ima žena koje prođu kroz ovaj period bez mnogo problema, ali neke imaju toliko izražene simptome da ne mogu normalno da funkcionišu.

Standardna terapija

Doktori su godinama prepisivali lekove za hormonsku terapiju zbog tegoba žena u menopauzi i pred menopauzu, ali i kao preventivno lečenje srčanih oboljenja i osteoporoze. Međutim, nova naučna istraživanja dokazala su potpuno suprotno u vezi sa hormonskom terapijom. Ispostavilo se da su upravo žene koje su pile hormone bile podložnije srčanim oboljenjima, infarktu, krvnom ugrušku, a rak dojke je češći kod žena koje su pile kombinaciju estrogena dobijenog iz urina kobila i sintetičkog progesterona. Otkriveno je da baš ova kombinacija smanjuje rizik od osteoporoze i raka debelog creva, ali većina naučnika smatra da povećava rizik za dobijanje raka dojke i infarkta, tako da se ipak ne preporučuje dugotrajno korišćenje ove kombinacije lekova.

Žene koje se nisu oslobodile iscrpljujućih noćnih preznojavanja, promena raspoloženja i drugih simptoma menopauze uz pomoć bezazlenijih mera, poput uzimanja soje i biljnih lekova, mogle bi ipak da razmisle o hormonskoj terapiji koja bi trajala godinu-dve. Svaka žena mora da bude svesna rizika, ali i dobitka, i da na kraju sama donese odluku.

Kako joga može da pomogne?

Žene u godinama menopauze suočavaju se s mnogo stresa pokušavajući da usklade odgovornosti na poslu, brigu o deci i roditeljima koji stare. Pošto mnogi učitelji joge (ali i sve veći broj doktora i naučnika) smatraju da stres velikim delom utiče na pojavu simptoma menopauze, logično je da manje stresa znači manje preznojavanja i naglih promena raspoloženja. Asane (joga položaji), pranajama (tehnike disanja) i meditacija stres dovode do minimuma.

Joga takođe pomaže i u slučaju još jednog ozbiljnog problema koji se javlja u menopauzi – smanjenja gustine kostiju. Mnogi ljudi ne znaju da su stres i osteoporoza povezani. Mentalna napetost utiče na lučenje kortizola, hormona stresa, što utiče na gubitak kalcijuma iz kostiju.

Joga ne samo da oslobađa od stresa već nudi mnoge vežbe i poze u kojima osoba nosi teret sopstvenog tela, što jača kosti i, za razliku od mnogih drugih vrsta vežbanja, mnoge asane, poput planine (Adho Mukha Svanasana – u doslovnom prevodu – pas koji gleda dole) i stoja na rukama, podrazumevaju težinu na šakama i celim rukama, što jača njihove kosti. Pošto je povreda ručnih zglobova najčešća kod onih koji pate od smanjenja gustine kostiju, ove poze mogu biti od pomoći starijim ženama.

Dok je u periodu posle menopauze mnogima najvažnije da očuvaju jačinu kostiju, mnoge žene (ali i muškarci) zaboravljaju na to da starenjem gube i mišićnu masu. Slabljenje mišića dovodi do mnogih problema, kao što su loš položaj tela, artritis, rizik od pada. Pošto neke asane jačaju kosti i poboljšavaju ravnotežu, one potencijalno smanjuju mogućnost pada – glavnog uzroka povreda, tako da joga, nezavisno od svog uticaja na jačanje kostiju, posredno sprečava moguće prelome i druge povrede.

Srčana oboljenja, sledeći glavni problem koji bi trebalo da reši hormonska terapija, ostaju najčešći uzročnik smrti žena u savremenom svetu, naročito posle menopauze. I ovde joga može da pomogne. Joga može da smanji stres, poboljša nivo holesterola, snizi pritisak, telo učini pokretljivijim, dovede dodatni kiseonik do srca i oslobodi osobu od frustracija i besa. Ovakvi mnogostruki povoljni uticaji joge značajno smanjuju mogućnost pojave srčanih oboljenja.

Izvor: Sensa