Biljke brzo napreduju pa ih je potrebno negovati, ali ima i mnogo toga za setvu, presađivanje, sadnju… Uživaćemo i u nekim plodovima svog rada početkom proleća: u blitvi, salati, maslačku, mladom luku, radiču, rikuli… Zbog povoljnih temperatura uglavnom više nema potrebe za selidbom u zaštićene prostore.

Kako i dalje može da bude mraza, sadnju i iznošenje na otvoreno treba pažljivo da planiramo i pratimo prognozu vremena. Osetljive vrste koje smo dosad držali u zatvorenom poput jednogodišnjeg i balkonskog cveća, a od povrća presadnice pomoćnica (paradajz, paprika i patlidžan) i tikvenjača (tikva, bundeva, dinja, lubenica, tikvica…), treba da iznesemoi/ili sadimo tek onda kada zaista više nema mraza. To je uglavnom posle 10. maja, ali ima i izuzetno toplih godina kada ih možemo izneti i ranije.

Kako smo već videli na balkonima, terasama i sličnim zaštićenim položajima, to se može učiniti i već od sredine aprila. Kod takve ranije sadnje pri ruci, za svaki slučaj, treba da imamo neku zaštitu za hladne noći i jutra (paučinasta folija, juta, novine, karton…).

Šta se seje, a šta presađuje

U maju možemo da posejemo neke vrste endivije, radič, salatu (ali samo početkom meseca, i to one vrste koje su otporne na vrućinu), beli i crni koren, cveklu, kukuruz, neke kupusnjače (raštan, švedska repa), maslačak, šargarepu, tikvu, bundevu, dinju, lubenicu, tikvice, tušt… U zavisnosti od vremenskih uslova možemo da sejemo i grašak, ali treba imati na umu da on nije ljubitelj suše i vrućine.

Pogodno je vreme za sadnju presađivanje bamije, celera, kupusnjača (brokoli, karfiol, kelj, kelj pupčar, kupus, raštan…), pomoćnica (paradajz, paprika i patlidžan), praziluka – uz uslov da smo ih pre sadnje povremeno iznosili u napolje kako bi se prilagodile. U ovo vreme sadimo batat, jam, a početkom meseca možemo još da posadimo krompir i posejemo blitvu… Dok biljkene narastu, tikvenjačama i pomoćnicama možemo osigurati potporu (kolci ili mreže). Na balkonima i terasama za to će dobro poslužiti i ograda.
Na otvorenome i u posudama možemo da sejemo i sadimo gotovo sve vrste začina (bosiljak, celer, lavanda, selen, majčina dušica, nana, matičnjak, žalfija, kim, mirođija, majoran, origano, peršun, ruzmarin, vlašac…).

Voćke i ukrasno bilje

Od voćaka i ukrasnoga bilja (drveće, grmovi, ruže i višegodišnje biljke) možemo saditi samo one koje će rasti u posudama. Za sadnju sadnica golog korena treba da pričekamo jesen. Voćke i vinovu lozu možemo da prihranimo. Vinovoj lozi uklanjamo višak mladica, ali tek kada nestane opasnost od mraza. Uklanjamo suvišne i male izboje, a ostavljamo one koji su najljepši i ravni.
Postojeće biljke koje već rastu, prema potrebi, treba okopavati, pleviti korov, malčirati, zalivati (najbolje rano ujutro) i prihranjivati. Sve zasade potrebno je redovno da nadgledamo i štitimo biljke od bolesti i štetočina. Akon e želimo da prikupljamo seme, biljkama treba redovno da uklanjamo ocvale cvetove. Dvogodišnje cveće (dan-noć, potočnica/nezaboravak, maslačak, šeboj…) polako završavaju svoj životni ciklus i postepeno možemo da ih zamenimo jednogodišnjim biljkama koje će nam ukrašavati baštu sve do jeseni. To su, na primer, begonija, dalija, gazanija, kadifica, neven, prkos…

Izvor: Sensa/Sensa.hr/Irena Biličić