U normalizovanju vitalnosti kada ste pod stresom pomaže i muzika. Ritam muzike opušta i umiruje rad srca i disanje tokom situacija koje stvaraju stres i anksioznost. U terapiji muzikom koriste se melodija, harmonija, reči i ritam da pomognu pojedincu ili grupi u savlađivanju stresa i boljem izražavanju ličnih misli i osećanja. Stvaranje muzike iziskuje saradnju tela, disanja, emotivnih namera i misli.

Moć muziko-terapije leži u njenoj sposobnosti da se poveže sa ljudima na dubokom emocionalnom nivou i da menja stavove i percepciju, čime se posledično poboljšava psihofizičko stanje organizma. Dok je bol stvaran, mi imamo kontrolu nad tim kako ga percipiramo.

Pošto je percepcija bola emotivna komponenta, evidentno je da su fizičko i psihičko povezani i ohrabre­ni smo da preuzmemo kontrolu nad sopstvenim doživljajem bola. Kroz motivacioni medij kao što je muzika možda nećete ni primetiti kako se bol smanjuje, a vi bolje funkcionišete.

Muzika ima i psihoedukacioni aspekt. U studiji iz 2010. godine objavljenoj u Evidence-based Complementary and Alternative Medicine u okviru programa Pediatric Pain grupnom savetovanju pridruženo je lupanje bubnjeva u osnovnim školama kako bi se razvile socijalne i emotivne veštine. Naučnici su otkrili da je učešće u grupama sa bubnjevima dovelo do značajnog poboljšanja u socijalno-emotivnom ponašanju. Ritmička aktivnost izuzetno utiče na osećanja, a lupanje bubnjeva zauzima posebno mesto, jer ne iziskuje verbalizovanje, univerzalno je i ne zahteva prethodno iskustvo i muzičko obrazovanje.

Uticaj koji ritam ima na nas može da bude smirujući ili energičan, a u studijama o uticaju bubnjeva dokazano je da se u umetničkoj terapiji smanjuje lučenje kortizola i povećava lučenje oksitocina. U studiji iz 2006. godine objavljenoj u časopisu "Heart" otkriveno je da muzika stvara efekat uzbuđenja koji je povezan sa tempom, te samim tim meditativna muzika može da nas opusti ili uspori.

Uradite sami

Ako prilikom vežbi dubokog disanja proizvedete ton, rasteraćete misli koje vas stalno muče. Poenta nije da se stvori lep zvuk, već bilo kakav zvuk. U smislu kreativnog izražavanja možete da izaberete omiljenu pesmu i da razmišljate o tome zašto vam je posebna. A onda promenite pesmu tako što ćete promeniti reči ili smislite svoju pesmu koja opisuje vaša osećanja. Cilj je da se budete u okruženju bez predrasuda i da postanete svesni svog tela, misli i osećanja.