Stres napisan jezikom hormona glasi kortizol
Foto: Profimedia stres_napisan_jezikom_hormona_glasi_kortizol

Uloga kortizola

Sitne endokrine žlezde na vrhu bubrega izlučuju nekoliko hormona stresa, uključujući kortizol i DHEA. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, varenje, krvni pritisak, budnost i san, fizičku aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom.

Jedan od ključnih zadataka kortizola jeste povećati nivo glukoze u trenucima stresa kako bismo imali dovoljno energije za reakciju borbe ili bega, tj. za nošenje sa iznenadnom zahtevnom situacijom. Ali ako stanje stresa postane trajno, energija se iscrpljuje, glukoza sve teže dolazi do ćelija, pa može doći do naglog umora, iznenadne vrtoglavice, razdražljivosti i pada nivoa šećera u krvi.

Proverite svoj odnos sa vremenom: kratka vežba koja će vam pomoći da smanjite stres...

Iako ga povezujemo sa stresom, u optimalnim uslovima kortizol nam omogućava da se nosimo sa svakodnevicom. On reguliše naš krvni pritisak, smanjuje upale, podržava rad imunološkog sistema.

Kortizol ima svoj prirodni dnevni ritam. U idealnom slučaju ga proizvodimo u velikoj količini ujutro, manje tokom dana, vrlo malo uveče i minimalno dok spavamo. Nivo kortizola u našem telu najviši je ujutro između šest i osam sati i upravo zahvaljujući toj jutarnjoj eksploziji kortizola ustajemo naspavani i puni energije. Do ponoći kortizol bi morao biti na najnižem nivou kako bismo mirno zaspali, imali čvrst i neprekinut san, a naše telo se oporavilo i iscelilo. Ali problem nastaje kada smo duže izloženi stresu.

Tada se prirodni ritam lučenja kortizola može sasvim poremetiti - pa imamo nizak nivo jutarnjeg kortizola i povišeni nivo večernjeg, a to nas dodatno iscrpljuje. Ako smo budni do kasno u noć i ne možemo zaspati ili se budimo noću zbog lupanja srca, vrlo je verovatno da je nivo kortizola u telu skočio.

Naše telo zato tokom noći nije stiglo da se regeneriše, ujutro se budimo umorni i samo će se najodvažniji odupreti sirenskom zovu kafe. I tako vrlo brzo upadamo u krug stalnog iscrpljivanja.
Stres je neizbežan, sveprisutan i u sve većem porastu. Ali on može imati i pozitivan i negativan uticaj.

Neki pri umerenom nivou stresa cvetaju, dok se drugi pod njime slamaju. Ipak, dr Mark Hajman, autor pet bestselera, tvrdi da je čak 95 odsto bolesti ili uzrokovano ili pogoršano stresom, a neki drugi izvori navode da je od 75 do 90 odsto svih poseta zdravstvenim ustanovama u SAD povezano sa stresnim uslovima života.

Popularni načini kojima pokušavamo da smanjimo posledice stresa, poput prejedanja, ispijanja kafe kako bismo preživeli dan i redovne konzumacije alkohola i nikotina, ne samo da ne rešavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Iako pružaju trenutno olakšanje, dubinski nas čine bolesnima.