- Istraživanje u Keniji pokazuje da afrički slonovi koriste oko 35 biljnih vrsta, a za 25 se veruje da imaju moguća lekovita svojstva.
- Lokalni šumari navode da ženke neke biljke, poput angurvita, žvaću i daju mladuncima, često zbog stomačnih tegoba.
Afrički slonovi možda imaju svoju „apoteku“ usred šume. Novo istraživanje iz Kenije pokazuje da ove životinje koriste veliki broj biljnih vrsta, a postoje i zapažanja koja ukazuju na to da ženke određene biljke daju svojim mladuncima.
Istraživanje je sprovedeno u oblasti planine Elgon u Keniji, u saradnji sa lokalnim stručnjacima i ljudima koji godinama žive i rade u blizini slonova. Istraživači su na osnovu njihovih svedočenja izdvojili oko 35 biljnih vrsta koje slonovi koriste, od kojih je oko 25 lokalno poznato po mogućim lekovitim svojstvima.
Jedan od najzanimljivijih primera odnosi se na ženke i njihove mladunce. Lokalni šumari opisali su situacije u kojima ženke koriste određene biljke, posebno lokalnu biljku pod nazivom angurvit. Žvaću njihove listove i korenje, a zatim dobijenu smesu daju mladuncima. Meštani pojedine od tih biljaka tradicionalno koriste kod različitih tegoba, uključujući stomačne probleme.
Istraživači sada žele da kamerama zabeleže ovakvo ponašanje i utvrde da li slonovi određene biljke biraju upravo onda kada imaju neki zdravstveni problem.
Zanimljivo je da slonovi sa planine Elgon pokazuju i druga neobična ponašanja povezana sa svojim potrebama. Poznati su po tome što ulaze u pećine i kljovama izvlače minerale iz stena koje potom jedu. Zbog toga su dobili nadimak „slonovi koji vade so“.
U galeriji ispod saznajte koja hrana je dobra za svaku emociju!
Da li se u biljkama kriju novi lekovi?
Ako se potvrdi da slonovi zaista biraju određene biljke zbog njihovih bioloških svojstava, one bi mogle postati zanimljive za dalja istraživanja. Naučnici planiraju da analiziraju njihov sastav i provere da li sadrže jedinjenja koja imaju određeno dejstvo.
Pojedine biljke koje koriste slonovi već imaju tradicionalnu primenu među lokalnim stanovništvom. To je naučnicima važan trag, ali nije isto što i potvrđeno lekovito dejstvo. Zbog toga će istraživači analizirati njihov hemijski sastav i ispitivati da li sadrže jedinjenja koja bi mogla imati korisna biološka svojstva.
Samolečenje je već zabeleženo kod brojnih životinjskih vrsta. Istraživači su proučavali različite oblike korišćenja biljaka kod insekata, ptica i primata, pa se sada postavlja pitanje koliko je slično ponašanje razvijeno i kod slonova.
Za naučnike je posebno zanimljiva činjenica da priroda predstavlja ogroman izvor jedinjenja koja bi mogla imati medicinsku primenu. Brojni lekovi razvijeni su zahvaljujući supstancama pronađenim u biljkama, gljivicama i drugim organizmima.
Zbog toga istraživanje ponašanja slonova nije važno samo za razumevanje ovih životinja. Ono bi moglo da pokaže i koliko toga još ne znamo o biljkama koje rastu u njihovom prirodnom staništu.
Za sada, „slonovska apoteka“ ostaje zanimljiva naučna hipoteza, a ne dokazani način lečenja. Sledeći korak je da istraživači utvrde da li biljke koje slonovi biraju zaista imaju svojstva koja mogu da objasne njihovo ponašanje.
Naučnici ipak naglašavaju da ovo još nije dokaz da slonovi svesno biraju biljke zbog njihovog lekovitog dejstva. Potrebno je detaljnije posmatranje životinja i laboratorijska analiza biljaka kako bi se utvrdilo šta se zaista krije iza ovog ponašanja.
BONUS VIDEO:
