Psiholozi ističu da je intuicija dobra u rešavanju problema sa kojima imate mnogo iskustva, ali može biti prilično loša u donošenju novih odluka koje vaša podsvest ne zna, jer uvek donosi odluke na osnovu prošlih iskustava. „Intuicija“ je veoma klizav koncept. Njena definicija se može proširiti tako da uključuje skoro sve; od urođenog instinkta, stručnog rasuđivanja do mudrosti starog seljaka. Ljudi se uglavnom slažu da se intuicija odnosi na moždani proces u kome dolazi do brzog zaključka bez pribegavanja svesnoj misli. Štaviše, obično se pretpostavlja da ovaj proces crpi informacije iz ogromnog skladišta sećanja uma. I postavlja se pitanje da li baš uvek možemo da verujemo intuicji.

Nedostaci intuicije

Brus Henderson, osnivač Boston Consulting Group, možda je to najbolje rekao kada je 1977. nazvao intuiciju „podsvesnom integracijom svih iskustava, uslova i znanja u životu, uključujući kulturne i emocionalne predrasude tog života“.
Svakako je tačno da je um divan procesor informacija - bez njegovog skrivenog toka proračuna, bili bismo izgubljeni u ovom svetu. Ali takođe je tačno, kao što je Henderson nagovestio, da je u pitanju nesavršen procesor. Istraživači su pokazali da je naše razmišljanje podložno raznim pristrasnostima, predrasudama i greškama koje uglavnom deluju na podsvesnom nivou — drugim rečima, na nivou intuicije.
Veću težinu dajemo informacijama koje, na primer, potvrđuju naše pretpostavke i predrasude, a odbacujemo informacije koje bi ih dovele u pitanje. Mi smo takođe volimo status kvo, što nas navodi na zaključke koji opravdavaju i održavaju status kvo, a odbija nas sve što bi uznemirilo naše vode.

Suština je da ako nismo u kontaktu sa sobom, sa svojim telom, ne možemo biti u kontaktu sa svojom intuicijom.

 Na nas iracionalno utiče i prva informacija koju dobijemo o određenoj temi – ona postaje, kako kažu istraživači, „sidro” koje određuje i iskrivljuje kako obrađujemo sve naknadne informacije.

Najopasniji od ovih nedostataka kada je u pitanju intuicija je naša duboko ukorenjena potreba da vidimo obrasce. Čini se da dobro dokumentovana sposobnost uma za prepoznavanje obrazaca leži u samoj srži intuicije – kako mozak sintetiše informacije iz prošlosti i koristi ih da razume sadašnjost i predvidi budućnost. Ali to nas može dovesti u nevolje.
Istraživači su pokazali da je naša nesvesna želja da prepoznamo obrasce toliko jaka da ih rutinski opažamo tamo gde zapravo ne postoje. Kada se suočimo sa novom pojavom, naš mozak pokušava da je kategorizuje na osnovu naših prethodnih iskustava, kako bi je uklopio u jedan od obrazaca sačuvanih u našim sećanjima. Problem je u tome što prilikom prilagođavanja neizbežno filtriramo upravo ono što čini fenomen novim i žurimo da recikliramo rešenja iz prošlosti.

Što je situacija komplikovanija i složenija, intuicija postaje sve više obmanjujuća. U zaista haotičnom okruženju, poslednja stvar koju želite da uradite je da pokušate da koristite intuiciju.

 Ovaj instinkt, za koji se čini da je evolucijom ugrađen u naše razmišljanje, izuzetno je koristan u situacijama života ili smrti gde su fine razlike irelevantne. Kada smo je čovek živeo u pećini verovatno je bilo mnogo efikasnije da nakon što je svedočio kako mu saplemenika proždire životinja, pobegne od bilo koje životinje. Ako biste mogli da priuštite da tačno analizirate situaciju u to vreme, rizikovali biste. Ali danas više nismo pećinski ljudi. Intuicija nije sredstvo za procenu složenosti, već za njeno ignorisanje. Intuicija može biti dragocena ako ste vatrogasac u zapaljenoj zgradi ili vojnik na bojnom polju. U složenim situacijama važni su mali detalji i fine razlike - i često su razlika između uspeha i neuspeha.

Što je situacija komplikovanija i složenija, intuicija postaje sve više obmanjujuća. U zaista haotičnom okruženju, poslednja stvar koju želite da uradite je da pokušate da koristite intuiciju.

Kada nije dobra ideja da sledite svoju intuiciju?

Ako smo pod stresom, uznemireni, uznemireni, rasejani, onda sigurno nemamo dobar kontakt sa samim sobom i nemamo pristup intuiciji, ili možemo da osetimo samo lažnu intuiciju zasnovanu na našoj podsvesti. Zbog toga je važno uzeti u obzir savete i stavove drugih prilikom donošenja odluka. Intuicija vam može pružiti dragocene uvide, ali je takođe važno da razmotrite potencijalne posledice svojih postupaka i odmerite ih u odnosu na vaše vrednosti i ciljeve.
Uvek je dobra ideja prikupiti što više informacija i razmisliti o svojoj odlucipre nego što preduzmete akciju. Takođe može biti od pomoći da razgovarate sa profesionalnim prijateljem ili prijateljem od poverenja za dodatnu perspektivu.
Ponekad intuicija nije pravi odgovor, ali realno razmišljajte o mogućim ishodima kako biste donosili mudre odluke zbog kojih nećete požaliti.
Suština je da ako nismo u kontaktu sa sobom, sa svojim telom, ne možemo biti u kontaktu sa svojom intuicijom. Problem je u tome što toga obično nismo ni svesni i tako često verujemo lažnoj intuiciji zasnovanoj na našoj podsvesti i prošlim iskustvima - uključujući traume.

Možda će vas zanimati i koje pitanje sebi treba da postavite kako biste znali da li slušate intuiciju ili strah.

Sensa.si

BONUS VIDEO: