Pročitate zanimljiv tekst, pogledate predavanje ili završite knjigu i pomislite da ste sve razumeli. Međutim, već nekoliko dana kasnije jedva možete da se setite glavnih poruka. Zašto se to dešava i kako možete da poboljšate pamćenje?

Prema principima učenja i pamćenja, problem često nije u tome što imamo lošu memoriju, već u načinu na koji usvajamo informacije. Jedna od najčešćih grešaka jeste stalno čitanje istog sadržaja, jer nam poznate rečenice stvaraju utisak da smo gradivo dobro zapamtili. Ali prepoznavanje informacija nije isto što i sposobnost da ih samostalno prizovemo iz sećanja.

Ruska doktorka TatjanaČernigovskaja često se povezuje sa temama o mozgu, jeziku i učenju, a jedan od korisnih principa za bolje pamćenje jeste aktivno prisećanje. Umesto da se iznova vraćate na pročitani tekst, pokušajte da se setite šta ste naučili bez gledanja u beleške.

Ponavljajte sebi ovu rečenicu tri dana

„Ne čitaj ponovo – pokušaj da se setiš.“

Ovo nije magična formula koja će preko noći promeniti mozak, već jednostavan podsetnik da promenite način učenja. Tri dana zaredom primenjujte ga na sve što želite da zapamtite.

U galeriji ispod pročitajte kojih 10 fraza pametni ljudi koriste svaki dan!

10 fraza koje pametni ljudi koriste svakog dana Foto: Canva

Pročitali ste neki tekst? Zatvorite ga i pokušajte da prepričate glavnu poruku. Pogledali ste predavanje? Isključite snimak i navedite najvažnije informacije. Naučili ste nešto novo? Objasnite to svojim rečima, bez pomoći izvora.

Nemojte se obeshrabriti ako vam u početku bude teško. Upravo pokušaj da se prisetite informacija bez pomoći predstavlja vežbu za pamćenje. Ovaj pristup poznat je kao aktivno prisećanje i koristi se u efikasnim metodama učenja.

Još jedan trik: Povežite novo znanje sa sopstvenim iskustvom

Mozak lakše može da obradi i sačuva informacije kada ih povežemo sa onim što već znamo. Ako naiđete na novi pojam, pronađite primer iz svakodnevnog života. Ako pročitate nešto o ljudskom ponašanju, setite se situacije u kojoj ste primetili sličan obrazac.

Korisno je i da pokušate da objasnite ono što ste naučili drugoj osobi, jednostavnim rečima. Ako negde zastanete ili ne možete da objasnite određeni deo, to je znak da bi baš tu trebalo još malo da proučite temu.

Ne pokušavajte sve da naučite za jedno veče

Umesto dugotrajnog ponavljanja u jednom danu, rasporedite učenje na više dana. Pokušajte da se prisetite gradiva sutradan, zatim nakon nekoliko dana i ponovo posle nedelju dana. Ovakvo raspoređeno ponavljanje pomaže da se informacije bolje zadrže.

Važnu ulogu imaju i san i fizička aktivnost. Tokom sna odvijaju se procesi učvršćivanja pamćenja, dok redovno kretanje može da doprinese boljoj pažnji i opštem funkcionisanju mozga.

Mozak je sposoban da se menja pod uticajem isk

 ustva i učenja tokom čitavog života. Zato, umesto da samo ponovo čitate ono što želite da zapamtite, svakog dana odvojite nekoliko minuta da proverite koliko zaista možete da se setite.

BONUS VIDEO:

11:42
30 GODINA ŽIVOTA BEZ DOSTOJANSTVA I DOMA: Naš najveći ekspert za mozak živi na Medicinskom fakultetu (KURIR TV) Izvor: Kurir TV