Japanski kristali su lekovita gljiva koja je u službi zdravlja. Poznati su i kao Tibikos ili vodeni kefir, biserne suze, kaspijske morske alge, vodeni kristali ili japanski kristali. Kefir gljiva vodi poreklo sa Kavkaza, i u tom delu sveta se kod lokalnog stanovništva vekovima koristila za pravljenje mlečnog napitka kefira za dugovečnost i zdravlje.

Tek početkom prošlog veka, informacije o lekovitosti kefirne gljive dospele su u ostale krajeve planete, gde ubrzano počinje da se koristi kao dodatak ishrani. Vodeni kefir ima brojna lekovita svojstva, od jačanja imuniteta, sprečavanja upala, saniranja oboljenja jetre, a posebno je zanimljiv jer pospešuje proizvodnju belih krvnih zrnaca (limfocita) koji jačaju imunitet i mogu biti uspešni kod lečenja ozbiljnih oboljenja.

Dokazano je da vodeni kefir blagotvorno deluje na rad creva, reguliše probavu i leči želudac. Žene mogu da ga koriste ukoliko imaju problem sa infekcijama, dok muškarcima uspešno leči impotenciju koja je uzrokovana nedostatkom vitamina i minerala ili stresom.

Kako se pravi vodeni kefir?

Priprema vodenog kefira (japanskih kristala) je veoma jednostavana.

Za osnovni recept potrebni su vam tibikos kristali (gljivice), filtrirana voda i smeđi šećer.

Sastojci za teglu od 2 litra: 6 kašika Tibikos kristala (kristala kefira), 6 kašika smeđeg šećera, 6 komada suvog grožđa ili drugog po izboru, 1 limun ili pomorandža (iseckati na četvrtine), i filtrirana voda.

U posudu od oko dva litra pomešajte dve kašike šećera (može i beli i smeđi). Kristale dobro oprati u plastičnoj cediljki pa dodati u zaslađenu vodu, tek toliko da prekrije dno posude (5 – 6 kašika kristala).

Važno je da se koristi drvena kašika – nikako metalna. Vodu možete obogatiti jednim isceđenim limunom, narandžom ili mandarinom. Daće vodi prijatan ukus i obogatiti ga vitaminom C. Možete ubaciti i šaku suvog voća – suvog grožđa, šljiva ili smokvi.

Poklopite posudu tako da osigurate dotok vazduha. Možete probušiti nekoliko rupica na poklopcu, i onda posudu treba držati na sobnoj temperaturi. Fermentacija vodenog kefira traje od 24h do 72h. Zavisi od toga da li želite li jači ili slabiji kefir.

Neki uzgajivači ovih gljiva preporučuju da se krene sa fermentacijom u trajanju od 24 sata, kako bi se organizam privikao na novu supstancu, pa da zatim period fermentacije postepeno povećavate, na 48 sati pa na 72.

Kada se završi fermentacija, procedite preparat, a tečnost koju dobijete, to je vodeni kefir. Čuvajte vodeni kefir u čistoj boci i pijte tokom dana. Pije se dva do tri puta dnevno po dve šolje (0,5 -1,5 l dnevno).

Vodeni kefir se čuva na sobnoj temperaturi, ali ne na direktnom svetlu. Bitno je da japanski kristali nikad ne dođu u dodir sa metalom jer će da prestane njihovo lekovito dejstvo. Nakon toga, kristale treba da operete i sa njima da ponovite ceo postupak. Suvo voće treba menjati na nedelju dana.

Ako hoćete da se gljiva brže razmnožava, ubacite malo više šećera, a ako stavite manje sporije će se razmnožavati. Ako ste rešili da koristite japanskekristale, pripremite se da o njima vodite računa.

Vrlo je važno da japanski kristali nikad ne dođu u dodir sa metalom jer će uginuti.

Napitak koji ćete dobiti podseća na limunadu. U staklenu bocu, minimalne količine 2 litra, ubacite 2-3 kašikice šećera, koje će hraniti gljivu, a ako pravite za dijabetičare ubacite fruktozu. Vodeni kefir je blago gazirano piće s osvežavajućim i umereno kiselim ukusom.