Ne razumem šta mi govoriš. Nije mi jasno šta pokušavaš da kažeš. Nisam tu. Nemam vremena da te slušam. Ne zanima me to što imaš da kažeš. Nisi ti taj koji treba nešto da mi govori. Nepristojan si i vičeš. Ne poštujem te. Iskreno, ne razumem šta želiš da učinim

Baš ove rečenice su unutrašnji odgovori kada preko puta imamo osobu koja pokušava sa nama da komunicira. Neki od njih su realne prepreke i smetnje koje se dešavaju tokom komunikacije i koje nas zaista onemogućavaju da razumemo poruku. Neki su nedostatak želje da uvažimo sagovornika. Svaki od ovih odgovora predstavlja komunikacijski šum.

U vremenu u kojem se skratila pažnja i zainteresovanost za sagovornika, komunikacija se nalazi u još većem problemu nego ranije. Komunikacija je postala uska jednosmerna ulica. Danas, ona je nekomunikativna i zato još veći izvor problema. Nerazumevanje nas onemogućava da reagujemo na pravi način. Svaka nejasnoća je naš neprijatelj i gura nas u komunikacijskirat.

Razmišljajući o tome kako da sažmem sve ono što u tom ratu može da nam bude od pomoći, kao i šta nam omogućava da do komunikacijskog rata ne dođe, predstavljam vam sedam komunikacijskih saveznika.

CILJ svakog razgovora. Definišite cilj za baš svaki razgovor u koji ulazite, bilo da je u pitanju poslovno ili privatno okruženje. U poslovnom okruženju ovo je od esencijalnog značaja. Na primer: Želim da sa kolegom razjasnim situaciju koju smo imali juče i da saslušam njegovu priču. Jednom kada je cilj definisan, vi znate u kojem pravcu možete da vodite komunikaciju. Cilj treba da vam je stalno na pameti, nekada možete jasno i da ga komunicirate i time u potpunosti da upravljate razgovorom.

SLUŠAJTE svog sagovornika. Puno se govori o tome šta sve znači duboko slušanje i koji su to nivoi slušanja. Postoje različite podele, a ovo je jedna od najčešćih – nju verovatno većina vas zna i ona izdvaja tri nivoa slušanja. Prvi nivo je konverzacija, drugi je aktivno i treći nivo je duboko slušanje. Prvi je ono u čemu smo najčešće i najveći deo dana – razmenjujemo informacije i to tako da se identifikujemo i da pričamo o sebi i o svojim iskustvima.

Kolega nam priča kakvo je imao iskustvo sa novim direktorom i mi jedva čekamo da on završi kako bismo posvedočili o svojem iskustvu. Tu smo stalno u svojoj priči i sagovornik je samo neko ko nam daje šlagvort. Drugi nivo, aktivno slušanje, stavlja u fokus osobu koja govori. Mi slušamo da bismo postavili neko pitanje koje će pomoći i osobi i nama da bolje razumemo. A tek treći nivo, duboko slušanje, daje nam mogućnost da u potpunosti budemo prisutni, tako što ćemo pratiti sve što se dešava – ne samo sadržaj priče, već i sve na neverbalnom nivou, odnosno, pratićemo usaglašenost priče.

POSTAVITE PITANJE, pre nego što nešto pretpostavite. Obratite pažnju na to koliko često sve rupe u sadržaju popunite svojim pretpostavkama. Znam tu osobu koja mi je dala zadatak, i znam šta je mislila. Ili – Ne smem ponovo da pitam, misliće šef da nisam dorastao zadatku, nego ću raditi onako kako mislim da je on mislio… To je najveća zamka. Osvestite koliko često pretpostavljate (bilo šta i sa bilo kim u komunikaciji) i koliko često vas je to odvelo u suprotnom pravcu. Zamenite pretpostavku pitanjem. Umesto pretpostavke da neko želi da mu pomognete, vi jednostavno pitajte: „Da li ti je potrebna moja pomoć?” I kada dobijete odgovor, delajte u skladu sa njim.

OTVORITE komunikaciju OTVORENIM pitanjima. Kako, koliko, kada, šta? Sve su to reči koje na početku pitanja otvaraju komunikaciju. Ukoliko koristite DA LI pitanja, ili kroz pitanja dajete i svoje viđenje, dajete odgovore, onda usmeravate komunikaciju, a ne slušate sagovornika. Kako ovo mogu da uradim bolje, brže, jednostavnije? – jedno je od najefikasnijih pitanja. To pitanje nas vodi u centar rešavanja problema, a ne zakopava nas u traženje krivca, kao što to čine pitanje: Ko nije na vreme uradio svoj deo posla? Ko je odgovoran? Zašto nešto ne radi?

PageBreak

7 saveznika dobre komunikacije: kako da sprečite komunikacijski rat
Foto: Shutterstock 7-saveznika-dobre-komunikacije-kako-da-sprecite-komunikacijski-rat5

Uključite ZNATIŽELJU. Ako imate pet minuta tog dana da posvetite koleginici koja sedi pored vas, budite iskreno znatiželjni da čujete šta ima da vam kaže. Ovo se, kao i sve drugo u komunikaciji, vežba. Jednostavno slušajte osobu sa pažnjom i pokušajte da tih pet minuta obogati vaš odnos. Ovo je predlog za eksperimentisanje. Posmatrajte razliku koja nastaje kada sa iskrenom namerom pitate nekoga: „Kako si?” i sa velikom pažnjom ostanete prisutni dok neko priča. Ko je probao, zna lekovitost znatiželje.

Pronađite najefikasniji način da u svakom okruženju, a posebno u poslovnom, naučite da date povratnu informaciju. Verovatno ste već čuli koliko je feedback (sistem davanja povratnih informacija) značajan za kompanije jer omogućava da se ide napred, da se efikasnije obavljaju zadaci, omoguća da svi pravovremeno budu upoznati sa time kako rade svoj posao. Postoje mnoge metode i tehnike davanja povratnih informacija. Neke kompanije razvijaju i svoju metodologiju koja im je u skladu sa poslovnom kulturom ili profilima zaposlenih i njihovim godinama, ali sve ih vezuje jedna važna spona – feedback se daje isključivo na PONAŠANJE, a nikada na osobu. Ponašanje je ono što vidite da osoba radi i što možete da prepričate tako da svi to razumeju. To je niz aktivnosti koje su vidljive.

Ono može biti svesno i nesvesno, uobičajeno, neobično, prihvatljivo ili neprihvatljivo. Mi procenjujemo prihvatljivost ponašanja tako što koristimo neke socijalne i kulturološke norme. Način na koji se pozdravljamo jeste jedan oblik ponašanja. Rukovanje ili grljenje svakako nisu na isti način prihvatljiva ponašanja u različitim okruženjima i kulturama. Feedback nam omogućava da jedni drugima kažemo kakvo je ponašanje koje vidimo i koje bi bilo idealno ili poželjno. Feedback je uvek razvojni, jer nam te informacije daju mogućnost da osvetlimo tamne tačke koje ne vidimo i da krenemo napred, kao i da dobijemo potvrdu da je ono šta radimo kvalitetno, te da treba da nastavimo sa tim tipom ponašanja. Feedback kultura unutar organizacija znatno olakšava komunikaciju.

BUDITE DOBAR SAGOVORNIK ljudima oko vas. Za različite ljude ovo znači različite stvari, te ću sa vama podeliti šta to znači za mene. Ja nastojim da u svakom razgovoru stvorim odnos i atmosferu poverenja, iskreno kažem dokle želim da idem, poštujem granice koje moji sagovornici postavljaju, slušam i učim kroz svaki razgovor. Možda i najvažnije od toga – iskreno uživam u komunikaciji.

Moćkomunikacije je u vama. Vi možete da preuzmete odgovornost samo za to šta ćete i kako ćete nešto reći, a kako će to čuti, razumeti i interpretirati vaš sagovorik – to ne može da bude vaša odgovornost. Budite odgovorni prema sebi na ovaj način. Upotrebite saveznike da pobedite nekomunikativnukomunikaciju.

Izvor: Sensa