Jednom prilikom posmatrala sam belog leptira koji se, uletevši u autobus zbog otvorenog prozora, a silovito nošen vetrom, snažno borio protiv struje i vazdušnog toka. Prvi topli, prolećni vazduh terao me je da trepćem i oči su mi pomalo suzile, dok sam istovremeno zagledala ovo biće kako se providi na mekom suncu i lomi krila u kovitlacu, u kom se neočekivano našlo. Kao na usporenom snimku, tonula sam u neko meditativno stanje gledajući prozračnu strukturu ovih, „flis papir” krila i maleno telo, ne teže od težine duše. Ta njegova igra s vetrom, žilavi i odrešiti pokreti skrivali su neizmernu količinu energije i života u obličju nežne pahulje životinjskog sveta. Ne sećam se gde ga je vetar odneo, nadam se da je na njemu odlepršao do nekog cveta ili kupusa. Nedavno mi je koleginica pomenula da beli leptiri predstavljaju štetočine za ovu biljku. Ipak, takva graciozna snaga mora uzimati energiju iz prirode, a i njegova lepota podsećala je na rascvetali, nežni, beli cvet ukrasnog kupusa. Da li se možda reinkarniraju jedno u drugo? Ko bi rekao da mala štetočina i obično povrće, koje je neretko spasavalo siromašna usta, mogu parirati lepoti prvih prolećnih dana i činiti život lepšim.

Ova moja priča o leptiru je samo jedan segment svega onog što leptir predstavlja. Simboli sami po sebi kriju u sebi neki čarobni kod koji nam daje gorivo i elan da se suprotstavimo olujama. Simbolika leptira pak donosi u naš život temu transformacije, novog života, vaskrsnuća.

Razvijena svest u svakom trenutku: evo kako nam mindfulness donosi sreću

Elena Haris, stručnjak za duhovne životinjske vodiče, ističe da upravo leptir simbolizuje ličnu promenu. Ta promena se može odnositi i na duboku transformaciju samo pojedinih oblasti vašeg života, i razvijanje osećaja za lični ciklus promena, ekspanzije i razvoja. Najvažnija poruka leptira kao spiritualne životinje je upravo ukazivanje na sposobnost prevazilaženja važnih transformacija sa elegancijom i lakoćom. Simbol je snažnih promena i značenje povezano sa njim akcentuje sposobnost da se osoba izmesti iz jednog stanja, perspektive i životnog stila, u drugi. Transformacija na koju vam ukazuje ova duhovna životinja, može se odnositi na vaše viđenje određene teme ili osobe, na aspekte vaše ličnosti ili lične navike.

I u „Larousse malom rečniku simbola” leptir se zbog svoje izuzetno male težine smatra simbolom duše. Objašnjeno je i to da leptirovi životni ciklusi podsećaju na različite faze ljudskog života. Gusenica, tako, predstavlja život, lutka grob, a leptir vaskrsavanje duše. I Platon je tvrdio da duša, kao i leptir, može da se razvije samo ako se oslobodi svog telesnog zatvora.

Iako se uskrsnuće smatralo povlasticom bogova, osećaj da smo krenuli ispočetka, prevladali psihofizičke poteškoće, okrenuli novi list i počeli da živimo u skladu sa svojim snovima, zapravo je privilegija svih hrabrih ljudi. Metaforički, mi se ponovo rađamo kada se oslobodimo fizičkih, emocionalnih i duševnih stega, „tereta” koje smo vukli sa sobom.

PageBreak

Ponovno rađanje: duševna snaga i simbol leptira
Shutterstock ponovno_radanje_dusevna_snaga_i_simbol_leptira_2

Moć duševne otpornosti

Možete li da zamislite svet u kom nije bio poznat termin stres? Takav svet je postojao i to do 1936. godine, kada je bečki lekar Hans Seli podario celom svetu univerzalnu reč – stres. Pozadina ove reči rezultirala je najrazličitijim fizičkim i psihičkim stanjima u koja su se ljudi dovodili usled privatnih i poslovnih napetosti. Prema Kristini Bernt, stres postoji da bismo u teškoj situaciji brzo i efikasno delovali. Iz tog razloga se povećava krvni pritisak i puls, disanje se ubrzava, a adrenalin opskrbljuje mišiće i mozak energijom. Sve ove telesne reakcije bi trebalo da prođu po prestanku opasnosti, međutim, danas je stres deo svakodnevice. Za telo koje je neprestano u pripravnosti, posledice se prvo osećaju mentalno, a potom i fizički.

Bezmalo svima je poznat termin burnout – pregorevanje, odnosno, sagorevanje usled previše rada i obaveza. Kristina Bernt objašnjava da nakon visokih rezultata na poslu, većini ljudi sleduje ovaj sindrom. Ljude sklone burnout sindromu karakteriše ljubav prema profesiji, koju obavljaju s velikom angažovanošću i idealizmom. Ipak, posle nekoliko godina dolazi do preopterećenja i zasićenja. Ti ljudi neretko obolevaju i vrlo su bezvoljni. U izveštaju o stresu za 2012. godinu nemačke Savezne službe za zaštitu na radu i medicinu rada, istaknuto je da se svaki drugi zaposleni u današnje vreme žali na veliku preopterećenost na poslu, a razlog je, između ostalog, taj što se od radnika zahteva mnogo, često i previše.

Možda je najtužnija od svega činjenica da radnici spas traže u bolovanju, koje im pruža olakšanje i nekoliko dana odmora, kada pritisak na poslu postane nepodnošljiv. Nažalost, ističe Berntova, ni bolovanja s potpisom lekara ne pomažu istinski ukoliko je stres trajan i ukoliko se u uslovima rada ništa ne menja.
Bitno je spomenuti da profesionalni treneri uče ljude ne samo kako da se odupru stresu, već i tome kako da postanu „kompetentni za stres”. Naime, učenici na taj način nauče kako da prepoznaju dva različita tipa stresa – jedan razorni, negativni i drugi, konstruktivni stres. Razlikujući ih, čovek može izbeći onu vrstu stresa koja ga čini bolesnim. Svakako, kod akutnih oblika stresa primenjuju se tehnike koje omogućavaju automatsko opuštanje – progresivno opuštanje mišića po Jakobsonovoj metodi, joga, različite tehnike meditacije, vežbanje pažnje, majndfulnes, či gong ili tai či čuan. Naravno, dobro je da za takve situacije pronađete i neke lične metode koje će smanjiti otkucaje srca, pritisak, a povećati opuštenost i zadovoljstvo. To mogu biti duge šetnje, topla kupka ili baštovanstvo, ronjenje na dah.

Psiholog Fridrih Lezel navodi da, ko želi da dobro savlada udarce sudbine, mora biti u stanju ponešto i da podnese. Prema njegovim rečima, potrebno je da osoba potraži novu „orijentaciju, da reorganizuje svoj život i da isproba do tada nepoznate puteve”. Kako bi pojedinac bio spreman na tako nešto, potrebno je da poseduje izvesnu otpornost na frustraciju, da poseduje snagu i probojnost. Najbitniji je zaključak sociološkinje Karen Lepert, koja ističe da rezilijentni (otporni) ljudi sebe ne vide kao žrtve, već svoju sudbinu uzimaju u sopstvene ruke. Na rezilijentnost osobe uticaće brojni faktori, od ličnih osobina, gena, do okruženja i sredine. Prema Berntovoj, pripadnost zajednici, vera u sebe, sopstvenu ličnost i postupke, ali i u neki viši smisao života čini osobu spremnijom za život, dok Fridrih Lezel dodaje da nas snažnima čini još nešto – humor! Ukoliko na svakodnevne probleme odreagujemo kroz šalu, humor i optimizam, zdravije ćemo živeti.

Ova navika svakog dana uništava vaše MENTALNO ZDRAVLJE: evo šta treba da izbegnete tokom pandemije COVID-19

U svemu ovom, korisnost inteligencije i intelekta za jačanje duševnog štita od izuzetnog je značaja. Nakon stresnih životnih faza ili usled napetosti kao svakodnevne pojave, transformacija pomoću intelekta i prolaženje na životnim ispitima, ne traži obavezno natprosečno inteligentnu osobu. Prema Lezelu, dovoljno je da budete toliko pametni da procenite svoju situaciju, osmislite alternative i neke od njih ostvarite. Ne samo da kognitivne sposobnosti olakšavaju završavanje škole i zanata, čime omogućavaju da se život aktivno organizuje, nego i pomažu da se usudimo na put transformacije svesnom namerom, jer onaj ko se na nešto usudi, uglavnom raspolaže jednom suštinskom osobinom – veruje u sebe.

Spiritualno isceljenje i transformacija
Kako biste omogućili transformaciju svog bića svesnom namerom, potrebno je da za početak shvatite da se sa namerom ne možete u potpunosti spojiti samo sintezom misli i osećanja. Prema pisanju Altazara Rozitera, da biste u tome uspeli morate da fokusirate pažnju na to što ste odabrali da vam se desi. Stvorite pun doživljaj onog što želite da vam se desi. Osetite to, i osetite tu duboku vezu sa samim sobom čime ćete moći da se posvetite doslednom izvršavanju želja. Svaku misao koja vam bude slabila osećaj, zamenite mišlju koja ga jača, preporučuje Altazar Roziter. On nam razotkriva i jednu tajnu – tajnu lične transformacije. Smatra da ona leži u našoj svesnoj nameri, a da je preobražaj moguć samo do onog stepena koliko smo uspeli u stvaranju i pokretanju sopstvene namere. Pre nego što se odlučite na put promene, imajte na umu da ovaj proces podrazumeva promenu čitavog vašeg sveta, te dobro razmislite da li ste spremni da prihvatite sve ono što taj proces donosi, a samim time i punu odgovornost za sebe. Budite svesni da će promena dosadašnjeg načina razmišljanja ili života boleti, jer je u njih bio investiran veliki deo vašeg identiteta. Ipak, ukoliko shvatite da će vas više boleti da nastavite život utabanim putem, tada je stvorena prilika za transformaciju i nadilaženje „starih paradigmi koje su prevazišle sopstvenu korisnost”.

PageBreak

Ponovno rađanje: duševna snaga i simbol leptira
Shutterstock ponovno_radanje_dusevna_snaga_i_simbol_leptira_3

Analogni čovek u digitalnom svetu

Svesnim sazrevanjem namere da postanete sve ono što možete biti, potrebno je da pređete na sledeći nivo, na to da date sve od sebe da budete svoja najbolja verzija, ostajući duboko posvećeni tom procesu. Ovakvim „davanjem zaveta na transformaciju” vi zapravo potvrđujete da niste davali sve od sebe, do sada. Altazar preporučuje da naglas govorite mantru: „Uviđam da u meni postoji još nešto, o čijem postojanju nisam ni slutio. Vreme je da otkrijem šta je to tamo – u pozadini. Krećem u istraživanje onoga što sam i biću sve što jesam.” Mnogo toga će početi da se menja u vašem životu ukoliko dosledno budete pratili proces pokretanja namere. Bitno je da sebi date vremena. Uz malo aromatičnog ulja i sveću, sedite i uspostavite unutrašnji mir i kontakt sa sobom. Ovi mali rituali pomoći će vam na putu promene.

Dok kreirate tu osnaženu, novu verziju sebe, Abi Vin autorka knjige „Put ka zdravlju” predlaže da, pre nego što se oslobodite pređašnjeg, neželjenog ponašanja, postupite logički i u svoj dnevnik zapišete šta ste u prošlosti uradili i, pored toga, šta želite da uradite. Nakon vraćanja na prošle događaje, vizuelizujte kako se vaša isceljena verzija ponaša sasvim drugačije. Ovim dugotrajnim, bolnim procesom ponovnog upoznavanje sebe, rađanja i transformisanja pružićete svetu, ali i sebi, zdravu, srećnu i motivisanu osobu. Volećete i sebe i druge zbog onoga što ste, a ne zbog ideja o tome šta bi trebalo da budete. Zamislite svet koji iz sebe kreira podržavajuće zajednice ispunjene ljubavlju. Kreacija tog sveta počinje upravo sada, sa vama.

Kako stres utiče na zdravlje: ovo su posledice koje se najčešće javljaju

Analogni Čovek u digitalnom svetu - revolucija
Nakon glampinga – glamuroznog kampovanja kao elementa životnog stila čoveka okrenutog očuvanju životne sredine, pojavila se nova kovanica – digitalni nomadi. Čini se da su ljudi, pored osvešćivanja važnosti očuvanja naše planete shvatili da treba da očuvaju i svoje psihofizičko zdravlje, istovremeno uživajući u čarima Majke zemlje. Koristeći tehnologiju za obavljanje svojih poslova, digitalni nomadi nisu vezani ni za jednu lokaciju. Rade na daljinu i teže da ne budu fizički prisutni u kompaniji odnosno kancelariji. Pretežno mladi i nezavisni, ovi ljudi mogu naći poslove u IT industriji, pisanju, medijima, marketingu, konsaltingu, itd. Iako se kovanica može primeniti na većinu nezavisnih novinara, najpre se odnosi na one ljude koji žive ili putuju po inostranstvu. Uz širok spektar klijenata i radnih mesta koje kombinuju, mogu da biraju da li će posao obavljati u biblioteci, prelepoj kafe knjižari, pored reke ili na drugom kraju planete. Digitalni nomadi, doskočili su digitalnoj zavisnosti čoveka, i pobedili je postavljajući dominaciju tehnike, tehnologije i veštačke inteligencije u obrnuti odnos sa našim analognim bićem. Na najbolji način su iskoristili konekciju sa internetom i umrežili se sa majkom prirodom, uzevši najbolje od oba sveta. Zahvaljujući dobro plaćenim freelance poslovima, laptopovima i velikoj pokrivenosti interneta, oni uživaju u putovanjima, a svaki predah odvlači im pogled sa ekrana na najlepše pejzaže, koji nam se iz mračnih kancelarija čine tako dalekim.

Savet Abi Vin kako da budete nežni prema sebi
Udobno se smestite u nekoj tihoj prostoriji i dišite. Usporite. Uđite u sebe i povežite se sa svojim srcem najbolje što možete. Dišite sa svojim srcem i obraćajte mu se s ljubavlju, govoreći mu nešto poput ovoga:
• Znam da je sada teško.
• Ja te vidim.
• U redu je osećati se ovako.
• Dopuštam sebi da osećam ove emocije.
• Dopuštam ovim emocijama da prolaze kroz mene.
• Ja sam tu, iza ovih emocija.
• Ove emocije nisu ja. Osećam ih. Dopuštam da prolaze kroz mene.

„Jednom sam ja, Čuang Ce,
sanjao da sam leptir. Lepršajući naokolo, srećan i veseo, radio sam šta mi se prohte.
Ne bejah svestan da sam Čuang Ce. Odjednom, probudih se, i gle, ponovo bejah Čuang Ce. Sada ne znam jesam li čovek koji je sanjao da je leptir, ili leptir koji sanja da je čovek? Između čoveka i leptira mora postojati razlika! To je ono što se naziva preobražaj stvari.”
Čuang Ce

Izvor: Lovesensa