Neki ukazuju na to da je ljubav osećanje, neki da je koncept, a neki filozofi i teoretičari, kao npr. Erih From su isticali da treba umeti i znati voleti. From kaže da se ljubav ne događa slučajno, već da je za nju potrebno izvesno umeće koje se stiče dugim i upornim delovanjem. On nam je u velikoj meri ukazao na jednu važnu stavku u održanju naših ljubavnih odnosa, a to su trud i posvećenost.

U današnje vreme ljudi nemaju baš puno strpljenja jedni za druge i živimo u svetu u kome se sve jako brzo odvija. Usled toga, navikli smo i da se veze brzo odvijaju i da ljubav prosto ide, da ne moramo ulagati neki poseban trud da bi se odnos održavao. Ljubav se dogodila i ona ima neki svoj tok. Istina, odnos će određenim tokom ići neko vreme dok bude trajala početna zanesenost i zaljubljenost, ali kasnije je potrebno da ipak uložimo neki napor i trud kako bi se veza održala, osvežila bliskost i kako bi mogla da pređe u narednu fazu razvoja – kako bismo zaista mogli da doživimo ljubav u punom obliku.

U suprotnom, ostajemo zaglavljeni u toj fazi što se očitava kao nezadovoljstvo i kriza. Ako to blagovremeno prepoznamo, možemo mnogo toga da uradimo. Dakle, koliko god postojala, ljubav kao takva nije dovoljna da neki odnos opstane. Ona je, možemo reći, nužna, ali za opstajanje odnosa presudne su posvećenost i međusobna kompatibilnost.

Kompatibilnost svako individualno određuje, ali je važno da sa partnerom imamo slične životne vrednosti, životni stil i da smo seksualno kompatibilni (naravno i na istraživanju sopstvene seksualnosti i seksualnog života se može raditi posvećeno, jednako kao i na zdravom odnosu). Kada toga nema, onda u praksi imamo, na primer, osobu koja je nekoliko sati sa nama u odličnom odnosu, divno sve funkcioniše, a onda nam se ne javlja danima, svađe nužno znače i prekidodnosa i osećanja, a za njih važi i ona „daleko od očiju, daleko od srca”.

Psihološkim rečnikom rečeno, nema konstantnosti objekta. S druge strane, možemo da imamo osobu koja vodi totalno različit stil života od nas, a mi pokušavamo da od toga napravimo funkcionalnu vezu (npr. mi želimo porodicu, dom, a naš partner bi da vodi rock'n'roll život). Povezano sa ovim, možemo reći da naš partner mora da bude zainteresovan i prisutan, a ne samo da nas voli i da mu je lepo. Perspektiva samo ljubavi i samo lepog je suštinski dečja perspektiva ljubavi, dok odrasla, zrela perspektiva ljubavi zna da je važno da radimo na odnosu.

Šta onda podrazumeva zdrava veza? Pre svega, zdrava veza podrazumeva:

zajednička interesovanja, naročito vezana za slobodno vreme i rekreaciju (uz manje razlike koje mogu uneti dinamiku);
zajedničke životne vrednosti i sličan životni stil na koji smo ranije u tekstu ukazali;
komunikaciju potreba i osećanja, prijatnih i neprijatnih. Bliskost podrazumeva emocionalnu ranjivost i spremnost na otvorenost i deljenje. Bez otvorenosti nema poverenja, a bez poverenja kruni se sve ostalo;
doživljaj romantičnosti, jak prvih šest meseci, kasnije je važno obnavljati, kroz različite aktivnosti (vaše dnevne/nedeljne rituale, dnevni poljubac od šest sekundi i slične vežbe za parove). Takođe, u ove svrhe možete koristiti i različite materijale specijalno dizajnirane za osnaživanje bliskosti, kao što su terapeutske kartice za osnaživanje bliskosti o kojima možete čitati više na mom profile;
potrebe za slobodom koje su ispunjene. Ukoliko jedan od partnera ima mnogo veću potrebu za slobodom i prostorom ili ukoliko jedno od nas ima potrebu za zaštitom ili udobnošću koje druga osoba ne može da pruži, može doći do sukoba. Neki partneri mogu da imaju i dvostruke standard, tj. nisu voljni da daju ono što mi dajemo njima;
međusobno prihvatanje i podrška ličnom razvoju. Odnos se prekida ako se jedna osoba u paru razvija ili ukoliko osećamo da nas druga osoba sprečava u tome;
međusobno prihvatanje slabosti. Nakon početne faze zaljubljenosti, moramo pronaći dovoljno dobrog u drugome da bismo mogli tolerisati i prihvatiti mane i slabosti;
izražavanje nežnosti i dodiri. Podjednako je važno i grljenje i maženje, kao i seks. Intiman odnos ne može biti zdrav ako nema fizičkog izražavanja ili ako nema seksa u vezi. Količina seksa je nešto što par reguliše sam, ali njegovo odsustvo je zabrinjavajuće;
odsustvo psihičkog i fizičkog nasilja, kao i manipulacije.

Zdravaveza nam daje osećaj mira i spokoja, a nezdrava osećaj stalnog preispitivanja i nemira, doživljaj da smo stalno u neizvesnosti i čekanju nečega, što najčešće ne dođe. Kako bismo na najbolji način negovali naše odnose, važno je da izgovorimo očekivanja koja imamo od odnosa, kao i da ne pretpostavljamo da će odnos i ljubav da nam budu zagarantovani sad kad smo osvojili nekoga, već da svakodnevno negujemo tu nežnu biljku.

Savršena srodnaduša koja čita misli ne postoji, s vremenom partneri izgrade to malo savršenstvo dobrom komunikacijom i tako se sinhronizuju. Sve gradimo korak po korak svakog dana.

U tome se nalazi tajna dugotrajnih odnosa – u međusobnom uvažavanju, iskrenosti i posvećenosti. Veza je živi organizam koji se hrani svakodnevno. Druge ljude ne možemo menjati, ali možemo da utičemo na to da odaberemo emocionalno dostupnog partnera koji deli naš pogled na život i koncept veze. Ovo će u velikoj meri uticati na to da izgradimo poštovanje i poverenje i oslobodimo se potrebe za kontrolom koja je čest pratilac neadekvatnih odnosa.

Tekst: Anđelija Simić

Izvor: Sensa