Pored fizičkih simptoma, u menopauzi se mnoge žene suočavaju i sa psihičkim simptomima i izazovima vezanim za mentalnozdravlje. Fizički simptomi poput talasa vrućine i neredovnih menstruacija su najčešće poznati simptomi menopauze, ali psihološki uticaj menopauze za mnoge ljude može biti nedokučiviji i može značajnoo uticati na život. Menopauza može biti povezana i sa psihološkim simptomima kao što su depresivno raspooženje, anksioznost i napadi panike. Anksioznost u menopauzi je vrlo česta i često prilično neočekivana. Ovo može biti potpuno nov osećaj i iskustvo za vas, ili ako ste ranije patili od depresije ili anksioznosti, to može biti pogoršano menopauzom.

U nastavku je naveden niz psihičkih simptoma koji mogu biti povezani sa menopauzom:

  • Promene raspoloženja
  • Razdražljivost
  • Anksioznost - sve vas brine: vaša deca, roditelji, partner - svet u celini
  • Poteškoće u suočavanju - male stvari mogu biti neodoljive
  • Zabrinutost za svoje zdravlje
  • Socijalna anksioznost - ne želeti da bude sa drugim ljudima
  • Napadi panike - često u izazovnim trenucima ili bez razloga
  • Iznenadni neobjašnjivi strahovi ili fobije
  • Zbunjenost
  • Osećaj bespomoćnosti
  • Nedostatak samopouzdanja - čini se da se svi drugi snalaze mnogo bolje.
  • Osećam se nevidljivim
  • Depresija

Neki psihološki simptomi mogu biti povezani sa fizičkim promenama izazvanim rebalansom naših hormona. Upravljanje fizičkim simptomima može pomoći u ublažavanju nekih psiholoških simptoma. Na primer, skokovi hormona koji vas bude noću mogu izazvati noćno znojenje i nesanicu i ostaviti da se osećate umorno, anksiozno i ranjivo sledećeg dana. Međutim, anksioznost u menopauzi nikako ne treba zanemarivati, nii je pripisivati isključivo hormonima. Koliko je važno da se bavimo fizičkim zdravljem, jednako je bitno da ne zapostavimo mentalno. Ukoliko anksioznost nakon 50-e godine utiče na kvalitet vašeg života, neophodno je da se konsultujete sa stručnjakom. Takođe, važno je i da promenite svoje navike i uključite neke tehnike i alate koji vam mogu pomoći da lakše prebrodite ovo stanje.

Donosimo vam nekoliko saveta koji mogu biti dodatna pomoć u oslobađanju od anksioznosti u srednjim godinama:

1. RAZGOVORITE SA DRUGIMA - Deljenje svojih osećanja i emocija je često najbolji način da otkrijete da se mnogi drugi zapravo osećaju na isti način. Pokretanje teme može biti teško i učiniti da se osećate veoma ranjivo, ali razgovor sa bliskim ljudima kojima verujete često može biti ohrabrujuć. Razgovorom možete pomoći jedni drugima da dođu do korena vaše anksioznosti. Ako smatrate da nemate sa kim da razgovarate, razgovarajte sa stručnjakom. Dopustite da emocije, zabrinutost i sve što vas opterećuje izađe iz vas.

2. VEŽBAJTE SVAKI DAN 30 MINUTA! - Izaberite oblike vežbanja u kojima zaista uživate i radite nešto svaki dan u trajanju od 30 minuta. To može biti hodanje, trčanje, plivanje, vožnja bicikla, joga, tai-chi, vožnja rolera ili ples - šta god da vam se sviđa. Studije su pokazale da vežbanje značajno utiče na raspoloženje i pozitivno deluje na mentalno zdravlje. Zato neka vežbanje postane vaša nova dnevna rutina.

3. FOKUSIRAJTE SE NA DISANjE - Kada se osećate preopterećeno, odvojite nekoliko minuta da smirite disanje. Duboko udahnite i brojite do 7, zadržite na 2, a zatim izdahnite brojeći do 11. Nakon nekoliko, dubokih opuštajućih udisaja, vaše telo i um mogu da se uspore i vaše misli mogu postati mnogo jasnije.

4. VREME SAMO ZA SEBE - Toliko naše energije posvećujemo onome što se dešava oko nas, bilo da je posao, porodica ili briga o drugima. Veoma je neophodno da odvojite tajm-aut za sebe. Odvojite čak 10 minuta svakog dana kada pobegnete u svoju spavaću sobu ili baštu i sakrijete se od sveta: opustite se, razmislite ili vodite dnevnik. Vreme koje vam je potrebno samo za sebe može blagotvorno delovati i na vaše odnose.

5. ODRŽAVAJTE DRUŠTVENI ŽIVOT - Kako starimo, naš društveni krug može da se smanji, a to samo po sebi može da pojača anksioznost. Ukoliko vam druženje prija, povežite se sa ljudima, upoznajte nove prijatelje, više izlazite. Šetnje uz razgovor, kafa na otvorenom, zajedničke aktivnsoti - sve ovo može pozitivno i povoljno da deluje na vaše raspoloženje i mentalno stanje.

6. POKUŠAJTE DA SE REŠITE ​​PROŠLOSTI - Menopauza može biti vreme za oproštaj, isceljenje i saosećanje. Bez obzira da li treba da potražite stručnu pomoć ili možete sami da se pomirite sa ovim problemima, potrudite se da se opustite, oprostite i nastavite dalje. Počnite tako što ćete biti saosećajni prema sebi. Život je prekratak da biste se zamerili ili trpeli da vas drugi nepravedno tretiraju - jedina osoba koju povređujete ste vi sami.

7. REGULIŠITE ISHRANU -. Koliko šoljica kafe ili pića sa kofeinom pijete svaki dan? Pokušajte da smanjite jer kofein može povećati anksioznost i nervozu. Uradite test krvi da vidite da li treba da dodate bilo kakve dodatke ishrani. Na primer, možda vam nedostaje magnezijum - prirodnog sredstva za smirenje, ili vitaminaB koji vam daju energiju. Određena hrana sadrži prirodne sastojke koji mogu olakšati vaše simptome. Biljni čaj, kao što je kamilica, poznat je po svojim umirujućim svojstvima. Ovsenakaša ima smirujući efekat na nervni sistem. Smanjite unos alkohola.

8. EDUKUJTE SE - Znanje je moć. Saznajte više o simptomima kako biste mogli da donesete mudre odluke o tome šta je najbolje za vaš um i telo. Vođenje dnevnika može pružiti sjajan uvid u ono što zaista mislimo i osećamo. Ovo vam može pomoći da otkrijete da li psihološki faktori mogu doprineti vašim fizičkim simptomima.

9. POTRAŽITE STRUČNU POMOĆ - Od vašeg lekara opšte prakse, savetnika, psihologa ili grupe za podršku... Ne plašite se i ne stidite se da zatražite pomoć i otvoreno recite kako se osećate.

Izvor: Sensa