Sklad uma i tela za vreme vežbanja donosi mnoge fizičke i mentalne dobrobiti, ali i više uživanja u odabranoj aktivnosti. Kako omiljenu fizičku aktivnost pretvoriti u meditativnu praksu savetuje Ana-Marija Jagodić Rukavina, magistarka kineziologije i osnivač Body tehnike, holističke filozofije vežbanja.

Uključivanjem pažnje u fizičku aktivnost zdravstvene dobrobiti rekreativnog vežbanja moguće je podići na sasvim novi nivo. Razmislite šta se događa kada nešto radimo u žurbi ili razmišljamo o još nekoliko drugih stvari. Koliko pazimo na ono šta radimo? Kada nismo fokusirani na ono što radimo, velika je mogućnost da će izostati osećaj zadovoljstva zbog dobro obavljenog zadatka, ali će i sama fizička aktivnost biti manje delotvorna. Ako smo pak apsolutno prisutniu onome što radimo, tada smo prisutni u sadašnjem trenutku, nećemo u mislima da odlutamo u neki drugi prostor ili vreme. Usmeravajući pažnju na ono što radimo, uranjamo u tzv. zonu, ono čarobno stanje duboke uronjenosti i intrinzičnog užitka kada se s aktivnošću spajamo u jedno. U tom stanju ćemo efektivnije koristiti telo i pravilnije ćemo izvesti vežbu – osećajući je u svojim mišićima. Kako većinu vremena funkcionšemo kao da smo na autopilotu, posebno kada je reč o monotonim pokretima, telo ima naviku da se ulenji i „sklizne” u stare obrasce. Na primer, ako imamo slabe mišiće gluteusa, za čučnjeve ćemo koristiti pogrešnu grupu mišića – više ćemo jačati kvadricepse dok će zadnjica biti neaktivna. Potrebna nam je moć prisutnosti da bismo svesno aktivirali one mišiće koji su tromiji.

1. OSETITE SVOJE TELO

U majndfulnes praksi je reč o svesnosti samog sebe, pa pre nego što uopšte počnete da vežbate, poklonite pažnju sebi. Dok skidate odeću i obuću i oblačite trenerku, osvestite kakva su vam stopala, kakav vam je osećaj u nogama, karlici, stomaku, leđima... Ako vežbate u grupi, dođite oko 10 minuta ranije, zauzmite mesto u sali, sedite ili lezite, pa mentalno skenirajte svoje telo, od stopala do glave. Da li je vaše telo danas drugačije nego juče? Koliki je nivo vaše energije? Osećate li nekakav zastoj ili prazninu? Područja u kojima osećate težinu ili blokadu energije intuitivno izmasirajte prstima kako biste probudili delove tela koji su tokom dana bili preopterećeni, a toga niste bili svesni.

2. POSTAVITE NAMERU

Ako vežbate u grupi, izbegavajte isprazne razgovore, radije komunicirajte sa sobom. Postavite sebi pitanje: Zašto sam sada ovde? Možda zbog zdravlja, smanjenja telesne težine, ublažavanja stresa, poboljšanja raspoloženja...? Razlog vašeg vežbanja može biti odličan faktor motivacije.

3. PRONAĐITE FOKUS

Kada vežbate, posebno ako je reč o pokretima koje radite automatski, um ima tendenciju da skače s jedne misli na drugu. Pokušajte da budete prisutni tako što ćete se koncentrisati na svoje telo, jer ono će vas, ako na njega obratite pažnju, kao najveće sidro držati u sadašnjem trenutku. Fokus možete potražiti u repetitivnim pokretima, u okretanju pedala sobnog bicikla, spuštanju stopala dok hodate, pokretanju zglobova, pravilnom držanju tela ili u ritmu daha. Nastojte da čujete i osetite svaki udah i izdah. Ako vam um odluta, na primer, primećujući znak „rasprodaja” u izlogu dok trčite ulicom ili se setite mejla na koji ste zaboravili da odgovorite, samo primetite tu misao i ponovo se povežite sa svojim dahom, posmatrajući kako se menja s intenzitetom vežbe. Nije važno koliko puta um odluta, vratite se odabranim „sidrištima” kad god primetite da su vam misli odlutale.

4. ODABERITE MINDFULNESS MUZIKU

Muzika je važan faktor vežbanja, ali kako vas ne bi odvlačila od sadašnjeg trenutka, birajte onu koja može da usidri u sadašnjosti onaj deo uma koji bi inače vrludao. To su nežne, ambijentalne kompozicije dubljih tonova, kao što su zvuci iz prirode koji nas vraćaju našem urođenom staništu.

5. BUDITE NEŽNI I STRPLJIVI, ALI RACIONALNI

Mnogi se upoređuju sa drugim vežbačima ili se prekorevaju što ne vežbaju dovoljno uporno i redovno kao drugi. Prvi korak je da osvestite negativne misli, a zatim ih preokrenete u svoju korist tako što ćete da promenite zaključke prosuđivanja. Na primer, ako primetite da ste lošiji od osobe do vas, osvestite svoje trenutno telesno stanje i mogućnosti. Uzmite u obzir da smo svi različiti, kako su pokreti te osobe posledica mnogih faktora (ishrane, sna, količine vežbanja, godina, zdravstvenih tegoba, trenutnog stanja, stresa...). Ako ste lošiji, ne treba zbog toga da padnete u depresiju ili odustanete od vežbanja, nego racionalno da analizirate svoj način života. Neka vam tuđi uspeh bude izvor motivacije da unapredite svoj životni stil, a svoj napredak upoređujte isključivo sa samim sobom.

Izvor: Sensa/Sensa.hr