Mindfulness medititacija može da vam pomogne da izađete iz zone stresa i da smognete snage da odreagujete na pravi način. Uz četiri trika i saveta koje vam nudimo, moći ćete da upravljate stresom.

Stres može da postane hronično stanje čoveka, ukoliko se ne preduzmu odgovarajući koraci da ga zaustavite. Hroničan stres čak može da izazove hemijske promene u telu, koje opet mogu uticati na povećanje krvnog pritiska, pulsa i nivoa šećera u krvi. Kontinuirani stres ili izuzetno stresne situacije, takođe mogu da dovedu to mentalnih i psihičkih problema.

4 trika i saveta da smirite svoj um u stresnoj situaciji:

1. Vežbe disanja

Naše disanje je moćan način da regulišemo emocije. Kroz dah možete da aktivirate svoj parasimpatički nervni sistem, koji šalje umirujući odgovor telu. Jedna od najboljih vežbi disanja je da udahnete, držite udah dok izbrojite do četiri, a zatim dugim izdahom izdišete brojeći do dva. Možete nežno da stegnete svoje grlo, imitirajući zvuk okeana, što se koristi prilikom dubokog relaksacionog disanja. Na ovaj način ćete smanjiti puls i krvni pritisak.

2. Naučite da budete samosaosećajni

Samosaosećajnost je vaša sposobnost da budete pažljivi prema svojim emocijama, koje se bude kada god ne uspete u nečemu. To ne znači da ćete se vi identifikovati sa njima, potrebno je samo da ih posmatrate i primetite, ali ne i da ih raspirujete dalje. Samosaosećajnost takođe podrazumeva vašu svesnost o tome da svi pravimo greške i da nas to čini ljudima. Takođe, to je vaša sposobnost da razgovarate sami sa sobom na način na koji bi razgovarali sa prijateljem koji je u sličnoj situaciji, toplo i pažljivo.

3. Prihvatite ispravan vid komunikacije

Koliko često ste zapravo prisutni za drugu osobu, sto odsto? Kada je poslednji put neko bio tu za vas u potpunosti prisutan? Naša najveća ljudska potreba, pored hrane i skrovišta, je da se povežemo sa drugim ljudima na pozitivan način. Time što brinete o sebi i svom blagostanju praktikovanjem vežbi disanja i samosaosećanja, bićete u stanju da pažnju okrenete više ka spolja i da se osetite više povezenima sa drugima.

4. Vežbajte saosećajnost prema drugim ljudima

Zamislite dan u kom dešavanja nisu povoljna po vas. A onda vas pozove prijatelj, koji ima hitnu i nerešivu situaciju u životu. Sigurno ćete mu priskočiti u pomoć. Šta se tada dešava sa stanjem vašeg uma? Dešava se to da ćete imati visok nivo energije, u želji da budete na raspolaganju svom prijatelju. Upravo tako saosećajnost, altruizam i služenje drugima utiče na vaš život. Izuzetno povećava vaš osećaj blagostanja.

Izvor: Sensa