Ono što jedete itekako ima veze sa tim što se dosađujete na poslu ili ste se posvađali sa kolegom, koleginicom, partnerom. Ima veze sa tim da li vas boli neki deo tela i da li živite život na osnovu principa koji nisu vama bliski. Svako uzajamno delovanje između nas i naše okoline jeste neki oblik uzimanja hrane i zahteva određeno metabolisanje. Ako čitate knjigu koja vas je opčinila, vodite romantičan razgovor ili jedete omiljeno voće - svaki doživljaj ponovo upućuje vaše telo u nekom smeru. Jelo je oblik uzimanja i varenja, ali obuhvata mnogo više od hrane. Što bolje varite, to manje stresa doživljava vaša psihofiziologija.

Srećna hrana

Ako razmišljate o hrani, ne smete da zaboravite na jedan od najvažnijih razloga za uzimanje hrane, a da to nije preživljavanje - postati srećan i zadovoljan i povećavanje još prijatnijeg stvaranja sreće kroz uravnoteženu fiziologiju. Način ishrane na Zapadu veliku pažnju poklanja onome što unosimo u svoja usta i želudac, ali se vrlo malo brine za ono što se dešava posle toga. Međutim, prema ajurvedi, način na koji metabolišemo hranu važniji je od onoga što jedemo. Čak je i najbolja hrana beskorisna ako se dobro ne svari.

Joga položaj za bolje varenje

Srećna ishrana

Jedan od razloga zbog kojih većina dijeta ni režima ishrane ne uspeva jeste psihološki faktor i ponašanje mnogih pojedinaca. Zato je važno da spoznate način na koji vaše telo razmišlja. Kada spoznate čaroliju fiziologije i zabavu biologije, znaćete zašto činite stvari koje činite i onda ćete prirodno negovati svoje telo na način koji njemu odgovara i ishrana će se uravnotežiti kada počnete da uočavate signale svog tela i naučite da ih poštujete. Kada se jednom podesite prema svom unutrašnjem jelovniku, bez imalo straha ćete moći da idete sa prijateljima u restoran i nećete morati da se odručete hrane ili nezadrživih želja. Veoma je važno da poštujete svoje telo i prepoznajete njegove potrebe, jer pokušaj da se nadjača telo pukim mentalnim delovanjem i odricanjem od hrane može biti bolniji od toga da pojedete nešto što možda i nije najzdravije na svetu.

PageBreak

Zdravlje je celina: način na koji razmišljate određuje koju hranu birate
Jasmina Stojanović zdravlje-je-celina-nacin-na-koji-razmisljate-odreduje-koju-hranu-birate2

Antistresna ishrana

U svojoj knjizi „Biblija optimalne ishrane" Patrik Holford, osnivač Instituta za optimalnu ishranu predlaže način ishrane koji razbija stres:
• izbegavajte konzumiranje belog hleba, slatkiša, kao i jutarnjih cerealija ili drugih namirnica sa šećerom jer brzo-oslobađajući šećeri dovode organizam u stanje stresa, jer stimulišu oslobađanje kortizola
• konzumirajte voće, integralne žitarice, pasulj, sočivo, koštunjave polodve i semenke, jer sporo-oslobađajući ugljeni hidrati obezbeđuju pravilno raspoređivanje energije
• nedavnim istraživanjima otkriveno je da konzumiranje nešto belančevina sa ugljenim hidratima obezbeđuje dodatnu adrenalnu podršku, tako što smanjuje podsticanje kortizola. Pod stresom treba jesti voće kombinovano sa koštunjavim plodovima, ili crni pirinač sa ribom.
• koštunjavi plodovi, semenke, pasulj i sočivo sadrže već u sebi belančevine i ugljene hidrate i zato predstavljaju odličnu antistresnu ishranu.
• među energetski haranljive sastojke spadaju vitamin B6 i cink, koji pomažu insulinu u radu; vitamin B3 i hrom, koji su deo faktora tolerancije glukoze; vitamini B1, B2, B3, B5, koenzim Q, vitamin C, gvožđe, bakar, magnezijum.

Srećna creva: kako sistem za varenje utiče na naše hormone i psihičko stanje

Hranite telo, ne emocije

Kada je ishrana u pitanju, lično mislim da je najvažnije da vodimo računa o tome da li hranimo telo ili emocije. Dr Dorin Virtju, psihološkinja i klinička terapeutkinja za poremećaje u ishrani, u knjizi „Žudnja za hranom" tvrdi da je emocionalno prejedanje krivac za svaku gojaznost, svako skretanje sa puta uravnotežene ishrane i svaku bolest vezanu za ishranu. Kako ćete razlikovati ove dve gladi? Ako je snažna želja koju osećate prirodna i ne počiva na zavisnosti, vaše telo će vam dati znak da je zadovoljeno i nakon obroka bićete siti i srećni, ispunjeni energijom. To znači da ste odgovorili na zahteve svog zdravlja. Ako ako se ne osećate dobro, tražite još hrane, posežete za grickalicama, znači da je po sredi emotivna glad. Imajte u vidu da je naš stomak, naš drugi mozak. Kako ističe dr Slavica Stefanović: „Ćelije stomaka proizvode iste supstance kao i mozak, koji misli, ćelije debelog creva... Kada, dakle, kažemo: ‘Moj stomak mi kaže to i to', to treba uzeti potpuno doslovno, jer stomak proizvodi iste supstance kao i misleći mozak. Stomak ne poznaje sumnju u sebe, zato su ti ‘stomačni osećaji' verovatno još tačniji".

Izbor vaše hrane je izbor koji odlučuje o kvalitetu vašeg života. Birajte mudro, u skladu sa svojim potrebama i kvalitetno, jer na kraju - hrana vam daje energiju, raspoloženje i identitet.

Izvor: tikataka.rs