Ko od nas se nije u nekom trenutku onako pošteno umorio od preteranog razmišljanja? Overthinking o budućnosti, šta će ljudi da misle o nama, da li smo dovoljno dobri... Nekima je preterano razmišljanje i analiziranje obrazac koji su sami stvorili, a da ga nisu ni svesni.
Overthinking je preterano razmišljanje o nečemu, ponavljanje istih mislii razmatranje negativnih scenarija koji se verovatno nikada neće ni ostvariti. To može da dovede do anksioznosti, depresije, smanjenja samopoštovanja i drugih emocionalnih problema. Iako nam razmišljanje o problemima ponekada može biti korisno za njihovo rešavanje, preterano razmišljanje može da postane štetno kada postane stalna navika koja nas sprečava u življenju u sadašnjem trenutku i uživanju u životu.

Preterano razmišljanje ima i svoje dobre strane

Kada čujemo izraz "preterano razmišljanje", može da se čini kao nešto loše, a zapravo postoji nekoliko potencijalno dobrih stvari koje neko može da ima od ovog načina razmišljanja.

Temeljitost: Osobe koje preterano razmišljaju obično su vrlo temeljite u svom pristupu problemima. Oni će pažljivo da analiziraju sve opcije pre donošenja odluke. To ih često čini odličnim u donošenju odluka koje su promišljene i dobro razmotrene.
Kreativnost: Preterano razmišljanje može da podstakne kreativnost jer osoba razmatra širok raspon mogućnosti i ideja. To može da dovede do inovativnih rešenja i originalnih ideja.
Efikasnost: Preterano razmišljanje može osobi da pomogne da se bolje pripremi i bolje organizuje. Oni će verovatnije da razviju planove i strategije za postizanje svojih ciljeva.
Samosvest: Preterano razmišljanje može da pomogne osobi da postane svesnija svojih osećanja, potreba i želja. Oni će verovatnije da razmotre svoje lične vrednosti i životne ciljeve.
Prevencija grešaka: Preterano razmišljanje može da pomogne osobi da izbegne greške jer će da razmotri sve opcije pre donošenja odluke. To može da bude korisno u poslovanju i drugim područjima života.

Kako da obuzdamo preterano razmišljanje?

Međutim, treba imati na umu da ako preterano razmišljanje postane navika, to može da dovede do anksioznosti, depresije i drugih emocionalnih problema. Zbog toga je važno da naučimo da prepoznamo kada overthinking postaje štetan i kako da ga kontrolišemo.

1. Prepoznavanje: Jedan od načina da pobedite preterano razmišljanje je da prepoznamo kada se ono događa i preusmerimo svoje misli na nešto drugo. Možete da pokušate da zaokupite svoj um drugim aktivnostima kao što su meditacija, joga, vežbanje, čitanje, slikanje, muzika ili bilo koja druga aktivnost koja vas opušta i preusmerava vaš fokus. Pokušajte da usmerite svoje misli na sadašnji trenutak i svoja čula, na primer, koncentrišite se na miris cveća ili zvukove oko sebe. Takođe je korisno da usvojite pozitivan stav i fokusirate se na rešenja, umesto na probleme.

2. Uzroci: Drugi način da pobedite overthinking je da prepoznate svoje uzore i obrasce razmišljanja. Identifikujte situacije koje izazivaju preterano razmišljanje i zabeležite svoje misli u dnevniku. Onda razmislite o tome kako biste mogli da promenite svoje obrasce razmišljanja kako biste mogli da se suočite sa tim situacijama na konstruktivan način.

3. Tehnike i alati: Korišćenje tehnika poput mindfulness meditacije može da vam pomogne u prepoznavanju ponavljajućih misli i poboljšanju vašeg odnosa sa pretranim razmišljanjem. Mindfulness meditacija je tehnika koja se bazira na usredsređenosti na sadašnji trenutaki prihvatanju misli koje prolaze kroz um bez učestvovanja u njima.

4. Savetovanje: Konačno, razgovor sa terapeutom ili psihologom može da bude koristan za osobe koje se svakodnevno nose sa preteranim razmišljanjem. Stručnjaci mogu da vam pomognu da identifikujete uzroke overthinkinga i da vam pruže podršku i alate za suočavanje sa tom navikom.

Kog vuka hranite?

"Kog vuka hraniš" je izraz koji se često koristi u kontekstu unutrašnjeg konflikta između pozitivnih i negativnih misli i emocija. Iako je poznatiji kao "priča o dva vuka", izraz "kog vuka hraniš" se često koristi za opisivanje lične odgovornosti za svoje postupke i ponašanje. Izraz nas podseća na to da smo mi odgovorni za svoje misli i emocije i da možemo da odlučimo koje ćemo emocije i ponašanja da podstičemo i da razvijamo. U svakom trenutku možemo da biramo između pozitivnih i negativnih misli i emocija i odlučiti koje ćemo da hranimo.

Ako hranimo negativne emocije poput ljutnje, mržnje, straha i tuge, one će se razvijati i rasti u našem umu. Međutim, ako hranimo pozitivne emocije poput ljubavi, sreće, zahvalnosti i radosti, one će se takođe razvijati i postajati sve snažnije.

Ako želimo da nastavimo da hranimo preterano razmišljanje ili da pokušamo da probamo novi put koji nam više odgovara, odgovornost je na nama samima.

Izvor: Sensa/Sensa.hr/Dubravka Fazlić (dubravkafazlic.com)