Alergija je preterana i štetna reakcija našeg odbrambenog sistema na često bezazlene materije iz naše okoline. Sve ono što izaziva alergijsku reakciju naziva se alergen. Uobičajeni alergeni su različite materije iz okoline ili hrane, a u telo ulaze disanjem, kroz hranu ili lekove.

Tako su nam najčešći alergeni: perut životinja, plesan, grinje iz kućne prašine, izmet insekata, određena hrana (kikiriki, ananas, jagode...), konzervansi i aditivi iz hrane i pića, ubodi insekata (osa, pčela, stršljen, mravi...), ali uzrok sezonskih alergija je najčešće polen.

U prolećnom periodu imamo najviše alergija na polen belog graba, breze, hrasta, jasena, javora, jove, leske, tise i topole (od marta do maja). Jedna od mogućnosti u praćenju sezonskih alergena je i polenski kalendar, koji nam daje na uvid mesece u kojima se očekuje cvetanje određenih biljaka, pa daje podatke o koncentraciji polena u vazduhu koja se očekuje u to vreme (niska, umerena, visoka).
Alergeni u naš organizam ulaze udisanjem, preko probavnog trakta, preko kože ili putem injekcije.

Fitoterapija

Možemo se okrenuti fitoterapiji kao jednom od načina da sebi pomognemo, posebno ako koristimo preparate u vidu čajeva, biljnih kapi, kupki, etarskih ulja ili kapi za nos. U prirodi postoje lekovite biljke koje će, ako se uzimaju mesecima pre same sezone alergija, pripremiti telo i imuni sistem.

Preporučuju se dve tronedeljne kure čaja i biljnih kapi koje sadrže izuzetno lekovite biljke kao što je kamilica, koja ima protivupalna svojstva i pomaže kod suvih očiju. Da biste sprečili njihovo peckanje, možete i držati ohlađene kesice čaja od kamilice na očima tri do pet minuta.

Kopriva deluje kao antihistaminik koji pomaže u ublažavanju simptoma alergije (kao što su kijanje i svrab očiju), čisti krv od alergena, a majčina dušica leči kašalj izazvan alergijom i ublažava upaljeno grlo. Đumbir ublažava iritaciju upaljenog grla, a posebno je koristan u kombinaciji sa medom. Sluz iz sleza će obložiti sluzokožu disajnih puteva, smanjiti iritaciju i kašalj i olakšati iskašljavanje nakupljene sluzi. Čajevi od maslačka, peršuna, pelina, karanfilića, nane, krušine, čička, kupine i kamilice podstiču cirkulaciju, bolji rad jetre i pročišćavaju organizam. Protiv svraba, osipa i crvenila na koži pomoći će čestoslavica i dan-noć.

Ishrana

U ishranu je dobro dodati lekoviti đumbir, a izbegavati proteinsku hranu. Dobrodošle su velike doze vitamina C, kozje mleko i crna rotkva. Vitamin C kao prirodni antihistaminik ublažava alergijske reakcije. Antihistaminik je materija koja suzbija učinak histamina – glavnog uzročnika u razvijanju alergijskih reakcija i jača imunitet. Vitamina C najviše ima u agrumima – grejp, mandarine, pomorandže i limun, ali ga ima i u paprikama i brokoliju.

Ulje crnog kima

U prirodi postoji biljka koja sadrži prirodni antihistaminik. To je Nigella sativa ili crni kim. Preporučujem ga uz biljnu terapiju, jer deluje protivupalno, ublažava burnu imunološku reakciju i značajno prevenira i ublažava sve simptome alergije. Sa upotrebom crnog kima u prevenciji alergijskih simptoma najkorisnije je započeti dva meseca pre pojave alergena u prirodi i treba ga piti za vreme trajanja, kao i mesec dana nakon nestanka alergena. Pije se u dozi od 1–5 ml tri puta dnevno, nakon obroka.

Kapi za lakše disanje

Vrlo često dugotrajne alergije dovode i do problema sa sinusima. Naime, zbog alergijskih reakcija sluzokoža nosa, ali i sluzokoža sinusnih šupljina zadebljava, postaje edematozna, crvena, a upaljene i nadražene ćelije sluzokože pojačano luče sluz. Ako dođe i do sekundarne bakterijske infekcije, može se stvoriti i manja ili veća količina gnojnog sadržaja, jer bakterije stvaraju upalu i gnoj. U tom slučaju u terapiju uvodim kapi za nos/sinuse, da se smanji edem sluznice, ubiju bakterije, tj. da se sve iščisti i dezinfikuje, da osoba, bilo odrasla, bilo dete, može lakše da diše.
Kapi za nos koje ublažavaju simptome alergija koje ja preporučujem sadrže ulja nevena, eukaliptusa, bora i ravensare kako bi se sluzokoža obložila i mehanički zaštitila od alergena, dok se istovremeno šire nosnice i disajni putevi.

Ispiranje slanim rastvorom

Kod ispiranja, slana voda čisti sve nečistoće, uklanja alergene iz nosa (nakupljeni polen), vlaži sluzokožu i ublažava simptome alergije.  Ja lično koristim plastičnu posudicu rino horn, koju napunim mešavinom soli i tople vode i prislonim na nozdrvu.
Ako mešavinu pravite kod kuće, tada možete da zagrejete pola litre vode na temperaturu od otprilike 37°C i dodate jednu čajnu kašičicu soli. Bitno je napomenuti da to mora biti morska so bez aditiva ili himalajska so, jer kuhinjska so može da nadraži osetljivu sluzokožu nosa.
Tada se nagnete iznad lavaboa ili kade i polako ulivate rastvor u jednu nozdrvu sve dok on ne počne da otiče iz druge nozdrve. Zatim isti postupak ponovite i sa drugom nozdrvom. Na kraju nos morate da osušite tako što zapušite jednu nozdrvu i izdišete kroz drugu. Postupak je potrebno ponoviti nekoliko puta na obe strane.
Nos se može čistiti i biljnim kapima na bazi korena belog sleza: 2 kašičice sleza potopiti preko noći u šolji hladne vode, ujutro ga procediti i kapati u nos, obilno i što češće.

Inhalacija

Nekim ljudima pomaže inhalacija u prostoru u kome duže borave ili u kupkama. U aromalampicu dodajte malo vode i deset kapi eteričnog ulja eukaliptusa ili lavande, bora, jele, mandarine, mire. Neka od tih ulja možete dodati i u malo meda, mleka ili soli, promešati i dodati vodi za kupanje. Osim toga, eterična ulja možete nakapati i po tepihu prostorije u kojoj najviše boravite, ali i na svoje papirnate maramice za nos.

Kao što vidite, izbor preparata je veliki i treba znati šta, kada i za koga odabrati, i u kojoj dozi, zato izbor uvek prepustite stručnoj osobi i fitoterapeutu.

Izvor: Sensa/Neven Carin,